Netočnosti o glagoljici

 

 

Netočnosti o glagoljici

Neke od najistaknutijih svjetskih enciklopedija sadrže pogrješke u prikazu hrvatskog glagoljskog pisma, Za ilustraciju razmotrimo samo britansku Encyclopedia Britannica. U njoj se tvrdi da hrvatsko nacionalno pismo nema ligatura. Postoji, međutim, stotine njih u rukopisnim knjigama (i njihovim ostatcima) sačuvanim iz 13. do 16. stoljeća. Druga je pogrješka navod da zlatno razdoblje hrvatskog glagoljaštva pada u 16. i 17. stoljeće, što bi trebalo prepraviti u 12.-16. stoljeće. !6. stoljeće već predstavlja početak pada tog pisma, što je usko povezano s otomanskim zaposjedanjem velikih dijelova Hrvatske, i posljedično, s ogromnim materijalnim osiromašenjem Hrvata.

glagoljicaIsto se tako tvrdi da "Najstariji postojeći sekularni materijali na glagoljici potječu iz 1309." Takvi materijali postojali su samo u Hrvatskoj i nigdje drugdje. Ne znam na koje je sekularne materijale iz 1309. mislila Encyclopedia Britannica. Ako "sekularni" znači "ne-liturgijski", tada je najstariji poznati takav materijal je vlasnički list "slavnog Dragoslava" od 1. siječnja 1100. (da, tisuću stote) u kojem se po prvi put spominju gradovi Vrbnik i Dobrinj na otoku Krku. Isto se tako tvrdi da se glagoljaško pismo "još uvijek rabi, u slavonskoj liturgiji u nekim dalmatinskim i crnogorskim zajednicama." Za crnogorske zajednice to nije točno. Neke od navedenih pogrješaka očito su preuzete iz monografija britanskog paleografa Davida Diringera, i još se nekritički prenose od strane drugih znanstvenika. Konačno, koliko nam je poznato, niti u jednoj enciklopediji nema spomena hrvatskog ćiriličnog pisma.

Neke od važnih hrvatskih glagoljaških spomenika uništili su talijanski iredentisti, posebice u razdoblju talijanske okupacije između 1919. i 1943. U Istri su mnogi glagoljski natpisi bili uništeni čekićem i klinom, u Lindaru, na groblju u Mutovrani, u župnoj crkvi sažetak vježbe. Jurja u Plominu, na zvoniku u Sovinjaku, u crkvi sv. Antuna u Vrhu, na tri glagoljska spomenika u Humu (jedan je od njih na samom ulazu, lijevo od gradskih vrata), te drugdje, vidjeti [Žgaljić] str. 39. Tijekom talijanske okupacije otoka Lošinja i Cresa, posljednji je glagoljaški svećenik bio Frane Krivičić iz Valuna. 1930. se glagoljaška misa još uvijek služila na nekoliko mjesta na otoku Cresu, ali u tajnosti. Vidjeti [Milanović, str. 88.-89.].

Aleksandar Belić, lingvist iz Beograda, bio je vjerojatno jedini koji je pokušao pripojiti srpsko ime hrvatskoj glagoljici ("srpsko-hrvatska" glagoljica, 1915, i 1926.).

croatianhistory.net
preveo:D.J.L.

{mxc}

 

 

 

Čet, 24-04-2014, 15:43:58

Komentirajte

Zadnji komentari

Radio i TV

Visoka kvaliteta

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Posjetitelji

Imamo 234 gostiju i nema članova online

Administriranje

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

hkvhr logo afterburner2

Preporučite portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Kolumne

Hrvoje Hitrec Nenad PiskačDavor DijanovićLjubomir Škrinjar

Lijepa Naša

0113_Dubrovnik.jpg
Copyright © 2014 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno i poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).