Netočnosti o glagoljici

Neke od najistaknutijih svjetskih enciklopedija sadrže pogrješke u prikazu hrvatskog glagoljskog pisma, Za ilustraciju razmotrimo samo britansku Encyclopedia Britannica. U njoj se tvrdi da hrvatsko nacionalno pismo nema ligatura. Postoji, međutim, stotine njih u rukopisnim knjigama (i njihovim ostatcima) sačuvanim iz 13. do 16. stoljeća. Druga je pogrješka navod da zlatno razdoblje hrvatskog glagoljaštva pada u 16. i 17. stoljeće, što bi trebalo prepraviti u 12.-16. stoljeće. !6. stoljeće već predstavlja početak pada tog pisma, što je usko povezano s otomanskim zaposjedanjem velikih dijelova Hrvatske, i posljedično, s ogromnim materijalnim osiromašenjem Hrvata.

glagoljicaIsto se tako tvrdi da "Najstariji postojeći sekularni materijali na glagoljici potječu iz 1309." Takvi materijali postojali su samo u Hrvatskoj i nigdje drugdje. Ne znam na koje je sekularne materijale iz 1309. mislila Encyclopedia Britannica. Ako "sekularni" znači "ne-liturgijski", tada je najstariji poznati takav materijal je vlasnički list "slavnog Dragoslava" od 1. siječnja 1100. (da, tisuću stote) u kojem se po prvi put spominju gradovi Vrbnik i Dobrinj na otoku Krku. Isto se tako tvrdi da se glagoljaško pismo "još uvijek rabi, u slavonskoj liturgiji u nekim dalmatinskim i crnogorskim zajednicama." Za crnogorske zajednice to nije točno. Neke od navedenih pogrješaka očito su preuzete iz monografija britanskog paleografa Davida Diringera, i još se nekritički prenose od strane drugih znanstvenika. Konačno, koliko nam je poznato, niti u jednoj enciklopediji nema spomena hrvatskog ćiriličnog pisma.

Neke od važnih hrvatskih glagoljaških spomenika uništili su talijanski iredentisti, posebice u razdoblju talijanske okupacije između 1919. i 1943. U Istri su mnogi glagoljski natpisi bili uništeni čekićem i klinom, u Lindaru, na groblju u Mutovrani, u župnoj crkvi sažetak vježbe. Jurja u Plominu, na zvoniku u Sovinjaku, u crkvi sv. Antuna u Vrhu, na tri glagoljska spomenika u Humu (jedan je od njih na samom ulazu, lijevo od gradskih vrata), te drugdje, vidjeti [Žgaljić] str. 39. Tijekom talijanske okupacije otoka Lošinja i Cresa, posljednji je glagoljaški svećenik bio Frane Krivičić iz Valuna. 1930. se glagoljaška misa još uvijek služila na nekoliko mjesta na otoku Cresu, ali u tajnosti. Vidjeti [Milanović, str. 88.-89.].

Aleksandar Belić, lingvist iz Beograda, bio je vjerojatno jedini koji je pokušao pripojiti srpsko ime hrvatskoj glagoljici ("srpsko-hrvatska" glagoljica, 1915, i 1926.).

croatianhistory.net
preveo:D.J.L.

 

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • Domovine sin
  • 1 korisnik
  • 13 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal