Glagoljica

Hrvati posjeduju obimnu zbirku od više od 800 pravnih dokumenata, statuta itd., pisanih narječjima između 1100. i kraja 16. stoljeća – više nego bilo koji drugi slavenski narod. Ta izuzetno važna zbirka posjednica zvana Acta Croatica (ili Listine hrvatske) predstavlja bogat izvor srednjovjekovnog hrvatskog jezika. Većina dokumenata pisana je glagoljicom, a neki hrvatskom ćirilicom ili latinicom. Zbirku "Acta Croatica" objavit će Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Prva dva nepotpuna izdanja bila su 1863. i 1898.

Hrvatska glagoljica ima stotine neobičnih ligatura, koje sliče na stvarne zgrade, i koje povezuju dva, tri, a ponekad lak i četiri ili pet slova. Bile su u širokoj uporabi i u rukom pisanim i u tiskanim knjigama, a posebice u pisanoj hrvatskoj glagoljici. Samo Brozićev brevijar, koji je tiskana knjiga (1561.), sadrži 250 različitih ligatura. Hrvatska glagoljica vrlo vjerojatno ima više ligatura nego bilo koje drugo pismo u povijesti.

Izlomljene ligature koje je stvorio Blaž Baromić (14./15. stoljeće) predstavljaju jedinstvenu pojavu u povijesti europskog tiskarstva. Zamisao se sastojala u dodavanju polovice slova drugom slovu. Ta se mogućnost javila iz arhitekture glagoljaških slova. Izlomljene ligature pojavljuju se u dvije inkunabule: Baromićevom brevijaru tiskanom u Veneciji 1493., te u Baromićevom misalu tiskanom u hrvatskom gradu Senju 1494. Kada se gledaju stranice tih knjiga stekne se utisak da su pisane rukom. Zadivljujuće je da je senjska tiskara bila aktivna usprkos nasrtajima Turskog otomanskog carstva .

Znamo za ukupno pet hrvatskih glagoljaških inkunabula, čiji se primjerci čuvaju u Zagrebu, Washingtonu, Vatikanu, St Petersburgu, Schwarzauu, Müncheun, Budimpešti, Veneciji, Sibiuu (Rumunjska), uz još jednu izgubljenu inkunabulu (iz 1492., koju je napisao Matej Zadranin). U razdoblju između 1483. i 1561. ukupno je izdan 21 naslov knjiga tiskanih na glagoljici. Izgubljena inkunabula iz 1492. (Ispovid općena) bila je tiskana u Bologni, što znamo iz napisane bilješke iz Tkonske zbirke iz 1520.

croatianhistory.net
preveo: D.J.L.