Dokumenti na glagoljici

Ostatak popisa čini 18 zapisa iz 11.-12. stoljeća, uklesanih u kamen oblom ili oblom/uglatom glagoljicom. Vrijedno je naglasiti da glagoljaški spomenici uklesani u kamen postoje samo među Hrvatima (u današnjoj Hrvatskoj i dijelovima BiH), i nigdje drugdje. Više podataka vidjeti na: Hrvatsko glagoljaško nasljeđe u području Dubrovnika.

16. Valunska ploča (11. stoljeće; Istra ; prema dr. Marici Čunčić iz 10. stoljeća)

17. Plominska ploča (11. stoljeće; Istra; prema dr. Marici Čunčić iz 10. stoljeća),

18. Krčka ploča (11. stoljeće; prema dr. Marici Čunčić iz 10. stoljeća),

19. Konavoski fragment , (1060. ili kasnije u 11. stoljeću), otkriven u Konavala, južno od Dubrovnika 1997. (vidjeti i Hrvatsko glagoljaško nasljeđe u području Dubrovnika),

20. Fragment iz Župe Dubrovačke (10. ili 11. stoljeće), nađen u Župi Dubrovačkoj u blizini grada Dubrovnika 2006. (vidjeti [Žeravica ])

21. Bašćanska ploča (kraj 11. stoljeća),

22. Bašćanski fragmenti (kraj 11. stoljeća), ostatci druge Baščanske ploče,

23. Senjska ploča (kraj 11. stoljeća),

24. Kijevački fragment (11./12. stoljeće), sjeverozapadna Bosna,

25. Kukuljevićeva ploča (1095.), izgubljena, ali se zna njen sadržaj (zapadna Slavonija, između Lipovljana i Novske);

26. Kameni zapis iz Brodskog Drenovca, zapadna Slavonija, prema mojoj procjeni najstariji dijelovi potječu iz 12. stoljeća; dokaz: trapezoidno slovo jat koje se javlja na nekoliko mjesta, nadsvođeno glagoljaško ‘D’ s dva oka, slavno trokutasto ‘A’ kao na Bašćanskoj ploči (na kamenoj ploči u crkvi Sv. Dimitrija, očito preneseno iz neke starije crkve);

27. Grdoselski fragment (11./12. stoljeće; Istra),

28. Supetarski fragment (Sv. Petar u Šumi, Istra, 12. stoljeće),

29. Kninski fragment (11./12. stoljeće),

30. Plastovski fragment (11./12. stoljeće),

31. Humski grafit (Istra, 12. stoljeće),

32. Ročki abecedarij (Istra, oko 1200.),

33. Humačka ploča (12. stoljeće), Hercegovina.

Moguće je da se popisu trebaju dodati i ovi spomenici:

• Marijanovo Evanđelje (kraj 10. stoljeća; još nije jasno podrijetlo – bugarski stručnjaci misle da je bugarskog podrijetla),

• Pariški glagoljaški abecedarij (u literature se nekad naziva "bugarskim"),

• Münchenski abecedarij,

• Rudinski zapis (12. stoljeće, zapadna Slavonija, na sjeveru Hrvatske).

• Svetokrižki odlomak (12.-13. stoljeće) nađen kraj Trsata u Rijeci 2004.

Gornji popis pokazuje da Naziv «bugarski glagoljaški» ili «makedonski glagoljaški'' za najstarije oblike glagoljaškog pisma nije posve opravdan

croatianhistory.net
preveo: D.J.L.