Glagoljica

Glagoljica je počela dobivati uglati oblik , koji se obično naziva hrvatskim pismom u 12. stoljeću. Obli oblik isto tako postoji na najranijim hrvatskim glagoljaškim spomenicima. Nabrojat ćemo više od 30 najvažnijih hrvatskih glagoljaških dokumenata napisanih zaobljenom i/ili uglatom glagoljicom u najranijem razdoblju (11. i 12. stoljeće). Najprije slijede oni napisani na pergamentu:

1. Prva folija Kijevskih listića – napisana na području Dubrovnika (11. stoljeće), što je dokazala dr. Marija s. Agnezija Pantelić;

2. Sinajski listići iz 11. stoljeća, koja se rabila na području Dubrovnika, vidjeti dr. Marija s. Agnezija Pantelić u [Badurina , str. 101-111] i [O Kijevskim i Sinajskim ...],

3. Bečki listići (11th stoljeće), (vidjeti sliku dolje),

4. Glagolita Clozianus (Kločev glagoljaš )(11. stoljeće),

5. Budimpeštanski fragmenti (11./12. stoljeće),

6. Grškovićev fragment Apostola (12. stoljeće),

7. Mihanovićev fragment Apostola (12. stoljeće),

8. Bašćanske vrpce (12. stoljeće),

9. Ljubljanski homiliarij, fragment brevijara, (12. stoljeće),

10. Splitski fragment (12/13. stoljeće),

11. Spomenik ‘slavnom Dragoslavu', (pergament ili papir, sačuvan u kasnijem prijepisu) 1. siječnja 1100., najranije spominjanje Vrbnika i Dobrinja na otoku Krku,

12. Vrbnički fragment (1 i 2 ) crkvene knjige, 12. stoljeće, (vidjeti djelo Ivana Berčića "Čitanka staroslavenskog jezika", 1864, Prag, ili djelo Vjekoslava Spinčića "Crtice iz hrvatske književne kulture Istre", 1926., pretisak KS, Zagreb 1984.),

13. Vrbnički fragment brevijara, 12. stoljeće (isto)

14. Krakovski fragment, 12. stoljeće (vidjeti Eduard Hercigonja, članak u [Hrvatska i Europa ], svezak I., str 390])

15. Fragment iz Selca, 12. stoljeće(?), vidjeti Josef Vajs, o Hlaholské knihy obradni a zlomky Selcské, Vestnik K. C. Spolecnosti Nauk 1909. (IX), Prag, i o Najstarsi breviar chrvatsko-hlaholsky (prvi breviar vrbnicky), 1910., Prag, str. VI. i VII.I). Kao što je dokazala dr. Marija s. Agnezija Pantelić, Kijevski i Sinajski listići bili su u uporabi u Dubrovačkoj biskupiji na kraju 11. stoljeća (vidjeti [O Kijevskim i Sinajskim ...].

croatianhistory.net
preveo: D.J.L.