Svaštara 
Kalkulator
Pacman
Udruga 
Upute
U povijesti hrvatskog jezika rabila su se tri pisma:
1. Hrvatska glagoljica,
2. Hrvatska ćirilica
(bosančica),
3.Latinica
Danas Hrvati rabe isključivo latinicu. Muslimani u Bosni i Hercegovini rabili su i arabicu. Zapravo se radilo o arapskom pismu kojim se pisalo na hrvatskom jeziku, i ta djela čine takozvanu Adjami ili Aljamiado književnost, slično kao i u Španjolskoj. Njeni početci u Hrvatskoj sežu u 15. stoljeće. Jedan od najstarijih tekstova je ljubavna pjesma nazvana Chirvat-türkisi (Hrvatska pjesma) iz 1588., koju je napisao izvjesni Mehmed. Taj se rukopis čuva u Državnoj knjižnici u Beču. Osim u književnosti, arabica se rabila u religijskim školama i administraciji. Naravno, rabila se daleko manje od druga dva pisma. Zadnja knjiga na arabici tiskana je 1941.
Važno je istaknuti da su najraniji tekstovi hrvatske književnosti pisani na latinici (14. stoljeće) nose tragove crkveno-slavonskih utjecaja. Dakle, nasljeđa hrvatske glagoljice, ćirilice i latinskog pisma ne mogu se promatrati odvojeno. Znamo da su srednjevjekovne hrvatske pisarnice bile poligrafičke (primjerice u Zadru i Krku), vidjeti [Malić, Na izvorima..., str. 35-56].
croatianhistory.net
preveo: D.J.L.
Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.
