Acta CroaticaHrvati posjeduju obimnu zbirku od više od 800 pravnih dokumenata, statuta itd., pisanih narječjima između 1100. i kraja 16. stoljeća – više nego bilo koji drugi slavenski narod. Ta izuzetno važna zbirka posjednica zvana Acta Croatica (ili Listine hrvatske) predstavlja bogat izvor srednjovjekovnog hrvatskog jezika. Većina dokumenata pisana je glagoljicom, a neki hrvatskom ćirilicom ili latinicom. Zbirku "Acta Croatica" objavit će Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Prva dva nepotpuna izdanja bila su 1863. i 1898.
Add a comment        
 

 
Hrvatska ćirilicaKratka napomena o hrvatskoj glagoljici i hrvatskoj ćirilici (vidjeti dolje) može se naći u djelu Viaggio in Dalmazia (Putovanje u Dalmaciju) Alberta Fortisa, objavljeno u Veneciji 1774. Ta je knjiga poznata i po tome što je slavnu hrvatsku pjesmu Hasanaginica donijela europskoj publici. Vidjeti i web stranicu Hrvatske ćirilice.
Add a comment        
 

 

glagoljaši1591. je talijanski učenjak Angelo Rocca (osnivač knjižnice Angelica u Rimu) napisao knjigu u koju je uključeno glagoljaško pismo (A. Rocca: Biblioteca Apostolica Vaticana a Sixto V... translata, Roma, 1591: Alfabeto glagolitico). Mavro Orbini, hrvatski povjesničar i benediktinski svećenik je u svojoj Il regno de gli Slavi, objavljenoj u Pesaru 1601., dao opis i tablicu hrvatske glagoljice (zvane Buchuiza) i ćirilice (zvane Chiuriliza). No, mora se biti vrlo oprezan s tumačenjem sadržaja te knjige (vidjeti [Gavran, IV]). Spomenimo usput da je on izdao i Ljetopis popa Dukljanina, jedan od najstarijih hrvatskih književnih djela i historiografskih kronika, koji potječe iz 12. stoljeća. Orbinijeva druga djela u svezi povijesti Bugara predstavljaju početak moderne historiografije tog naroda.

Add a comment        
 

 
glagoljicaVrlo rano, još 1545. je talijanski enciklopedist Giovanni Batista Palatino predstavio glagoljaško pismo u Rimu u drugom izdanju svoje Libro Nouvo (Libro nel qual s'insegna a scrivere ogni sorte lettera, antica et moderna...), između 29 pisama koja je pripremio za tisak. On je tvrdio da je glagoljicu (koju naziva Buchuizza - bukvica) stvorio Sveti Jeronim, i da je "različita od svih postojećih pisama ". Spominje i da postoje ,mnogobrojni brevijari i misali pisani glagoljicom, uključujući Glagoljašku Bibliju (...et anco la Biblia). U knjizi je prikazana i hrvatska ćirilica, kroz natpis na grobu Bosanske kraljice Katarine (15. stoljeće).
Add a comment        
 

 

glagoljicaNekoliko je istaknutih europskih učenih ljudi spominjalo hrvatsku glagoljicu u svojim knjigama već u 16. i 17. stoljeću. Zanimljivo je da je ploča s glagoljaškim pismom bila uključena već 1664. u knjigu koju je pripremio Richard Daniel i objavio u Londonu. Ta je knjiga katalog različitih pisama koja su bila u uporabi u kršćanskom svijetu. Glagoljaško pismo prikazano u toj knjizi jasno se naziva Hrvatskim pismom (Croatian hand) ili Alphabetum Charvaticum. Knjiga sadrži i tablicu s Hrvatskim glagoljaškim kurzivnim pismom, kojeg Daniel naziva Sclavorum Alphabetum, i Hrvatsko-bosanskom ćirilicom (informacija potječe od profesora Ralpha Cleminsona).

Add a comment        
 

 
Krčka pločaIstraživanja najstarijih oblika glagoljaškog pisma koja je obavila u sklopu svoje doktorske disertacije dr. sci. Marica Čunčić 1985. dovela su do otkrića trokutastog oblika glagoljice (kod koje se kod većine slova javljaju trokutasti oblici), koja potječe iz 9. i 10. stoljeća. Njeni se ostatci mogu pronaći na hrvatskim glagoljaškim zapisima – primjerice na Valunskoj ploči, Krčkoj ploči i Plominskoj ploči (redom s otoka Cresa, Krkam te s Istarskog poluotoka, prema dr. Čunčić svi potječu iz 10. stoljeća), a također i na nekim drugim starijim hrvatskim glagoljaškim spomenicima. Pretvaranjem trokuta u kružnice razvio se obli oblik glagoljice.
Add a comment        
 

 
Plominska pločaOstatak popisa čini 18 zapisa iz 11.-12. stoljeća, uklesanih u kamen oblom ili oblom/uglatom glagoljicom. Vrijedno je naglasiti da glagoljaški spomenici uklesani u kamen postoje samo među Hrvatima (u današnjoj Hrvatskoj i dijelovima BiH), i nigdje drugdje. Više podataka vidjeti na: Hrvatsko glagoljaško nasljeđe u području Dubrovnika.
Add a comment        
 

 
glagoljicaGlagoljica je počela dobivati uglati oblik, koji se obično naziva hrvatskim pismom u 12. stoljeću. Obli oblik isto tako postoji na najranijim hrvatskim glagoljaškim spomenicima. Nabrojat ćemo više od 30 najvažnijih hrvatskih glagoljaških dokumenata napisanih zaobljenom i/ili uglatom glagoljicom u najranijem razdoblju (11. i 12. stoljeće).
Add a comment        
 

 
SV ĆirilPrema mišljenju većine slavista, glagoljicu je stvorio Sveti Ćiril u drugoj polovini 9. stoljeća. Svi se slavisti, međutim, ne slažu s tim mišljenjem. Neki od njih vjeruju da je glagoljica morala postojati već ranije i da je imala prirodan razvoj kroz mnogo dulje razdoblje. U svakom slučaju, neka od glagoljaških slova su vrlo slična odgovarajućim slovima iz vrlo starih orijentalnih pisama: južno semitskog, samaritanskog (staro hebrejsko pismo), kretskih linearnih pisama A i B, armenskog, i dr. Neki slavisti smatraju da se pojava glagoljice u ovom dijelu Europe može zahvaliti velikim migracijama s Istoka. Pitanje podrijetla glagoljice po svemu sudeći još je uvijek teško i otvoreno pitanje. U najranijem razdoblju postojalo je u Ukrajini, Bugarskoj i Makedoniji, ali samo do 12. stoljeća, kada je prevladavajuća postala ćirilica (koja je u osnovi grčko pismo).
Add a comment        
Ned, 18-08-2019, 14:04:01

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.