Marin GetaldićMarin Getaldić – Ghetaldus (1568.-1622.), rođen u Dubrovniku, bio je najistaknutiji hrvatski znanstvenik svog vremena. Studirao je u Italiji, Engleskoj i Belgiji. Njegova najveća postignuća su u područjima fizike, posebice optike, te matematike. Spomenimo između njegovih mnogobrojnih knjiga djela Promotus Archimedus (Rim 1603.) i De resolutione et compositione mathematica (Rim 1630., u pet velikih svezaka), u kojima se Getaldić predstavlja kao pionir algebraizacije geometrije.
Add a comment        
 

 
Mario PuratićMario Puratić (u literaturi na engleskom Puretic, rođen 1917. u Sumartinu na otoku Braču) revolucionarizirao je tehnologiju izvlačenja ribarskih mreža iz mora svojom konstrukcijom uređaja koji se danas naziva Puretic Power Block (Puratićevo vitlo) pedesetih godina dvadesetog stoljeća (Dotada je mreže trebalo izvlačiti ručno osam do deset ljudi, što je bio iznimno naporan posao). Tvrtka Marco Seattle Company razvila je Puratićevu zamisao, i ona je uskoro postala standardno ribarsko sredstvo u cijelom svijetu. Godine 1975. je Ured za patente Sjedinjenih Američkih Država Puratiću dodijelio posebno priznanje za njegov patent koji je širom svijeta revolucionarizirao ribarsku tehnologiju. Puratić je bio u SAD-u izabran među sto najvećih izumitelja dvadesetog stoljeća.
Add a comment        
 

 
Prosvjetni klub u ChicaguČlanak koji slijedi objavila je „Hrvatska Zastava“ (Chicago) u prosincu 1910. On nam daje barem malo uvida u život i rad Hrvata u St. Louisu početkom dvadesetog stoljeća. Za naš portal pripremio ga je gospodin Ante Čuvalo iz Chicaga. Izdvajamo: "Mjeseca travnja 1905 probudila je proljetna zora nekoliko čestitih Hrvata u gradu St. Louisu, da iza zimskoga sna zapale zublju prosvjete za se i za svoje hrvatski rod. U više navrata bijahu održavani sastanci, na kojima da se braća posavjetuju i dogovore o osnutku jednog „kluba“, koji bi i bio stjecište nadobudne mladosti hrvatske, da knjigom i novinom, pjesmom i tamburicom, te kazališnom školom osvježe srce svoje za časno hrvatsko ime, za slatku materinsku riječ i za ljubljenu otadžbinu Hrvatsku! I dana 25. travnja te historičke godine na svojoj izvanrednoj sjednici iliti skupštini, formalno osnovaše „klub“ i odmah izabraše odbor, a malo zatim izradiše pravila, kao zakon reda i poredka. Čestiti ovi pregaoci, zadojeni hrvatskom mišlju i osjećajima, dadoše tom svom „klubu“ časno i hvaledostojno ime, ime slavnih hrvatskih mučenika, - „Zrinski-Frankopan.“ Nakon toga ishodiše i „charter“, kao državnu priznanicu iliti dozvolu, da ovaj klub slobodno može i smije razvijati svoje plemenito djelovanje".
Add a comment        
 

 

Priručnik za knjigovodstvo - Benko KotruljićPrvi poznati priručnik o knjigovodstvu u povijesti je Della mercatura e del mercante perfetto (O trgovini i savršenom trgovcu), kojeg je godine 1458. napisao Benko Kotruljić (1416.-1469.) ili Benedikt Kotruljević (Benedictus de Cotrullis), rođen u Dubrovniku . To je ujedno i najstariji poznati rukopis o dvostrukom knjigovodstvu. Po tome prethodi opisu dvostrukog knjiženja Luce Paciolija za 36 godina, tako da je Kotruljićev primat nepobitan. Francuski prijevod Kotruljićeve knjige pojavio se pod nazivom Parfait négociant (Savršeni trgovac) u Lyonu 1613.

Add a comment        
 

 
Schwartz - letjelicaDavid Schwartz, hrvatski izumitelj židovskoga podrijetla (1852.-1897.), konstruirao je upravljivu metalnu letjelicu, a koja danas nepravično nosi ime njemačkog grofa Zeppelina. Zeppelin je u stvari kupio cjelokupan projekt od Schwartzove supruge, ubrzo nakon njegove prerane smrti. Istina je da se 1897. 'Zeppelin' kojeg je konstruirao Schwartz srušio tijekom probnog leta pokraj Berlina uslijed male tehničke pogrješke kod propelera, dosegavši visinu od 460 metara. Letjelica je bila duga 47,5 metara i težila je 35 tona.
Add a comment        
 

 
Mohorovičićev diskontinuitetMeđu znanstvenicima koji se bave seizmologijom dobro je poznat MOHO-sloj Zemlje ili MOHO diskontinuitet. Nazvan je po velikom hrvatskom geofizičaru Andriji Mohorovičiću, rođenom u Voloskom, 1857.-1935., profesoru Sveučilišta u Zagrebu. Njegovo je otkriće bilo ključno za razumijevanje unutrašnje strukture Zemlje i ponašanja seizmičkih valova. Uz teoriju sila Ruđera Boškovića, to je jedan od najvećih dosega hrvatske znanosti.
Add a comment        
 

 
ZagrebDok traje mukotrpan put dokazivanja da Hrvatska zaslužuje biti „dio Europe“, nastojanja što prije završiti pregovarački proces, te „ispuniti uvjete“, koja nam ta „maćeha Europa“ stalno iznova postavlja, nije na odmet podsjetiti se nekih manje poznatih detalja iz nedavne prošlosti, koji pokazuju da je Hrvatska odavno „europska zemlja“. Tijekom posljednjeg stoljeća glavna industrijska grana, preduvjet prosperitetne i za život poželjne zemlje, bile su telekomunikacije. Dok je XVIII stoljeće donijelo dominaciju zemalja što su ovladale svjetskim morima, XIX stoljeće i industrijalizacija karakterizirano razvojem željezničke infrastrukture stvaralo je nove svjetske velesile, u XX stoljeću, pogotovu u drugoj polovici prosperitet donose razvijene. telekomunikacije.
Add a comment        
 

 

Valentin IvankovićBlago u Gospodinu preminuo je Valentin Z. Ivanković 29. studenog 2007. u San Pedru, California. Po svim ljudskim procjenama Valentin je bio u izvanrednu zdravlju i uvijek mladolika izgleda, ali čovjek nikad ne zna kad će ga Gospodin pozvati k sebi. Tako je i naš Valentin naglo umro u svojoj kući, kraj svoje vjerne gospođe Ernestine, za koju se on nesebično brinuo u njezinim zdravstvenim brigama zadnjih godina. Valentinov životni put, kao i život cijele njegove generacije u Hrvata, bio je ispleten više trnjem nego ružama, ali on je uz sve (ne)prilike proživio vrlo uspješan i sretan ljudski život. Pogreb pok. Valentina bio je istinsko svjedočenje o njegovu životu i radu. Mnoštvo prijatelja i poznanika okupili su se na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca, u prostranoj crkvi Marije Zvijezde Mora u San Pedru na posljedni oproštaj sa čovjekom kojeg su cijenili i voljeli. Misno slavlje je predvodio Msgn. Oscar Solis, pomoćni biskup Nadbiskupije Los Angeles, a s njim je koncelebriralo 14 svećenika. Tu su se također našli predstavnici dvadesetak etničkih i vjerskih zajednica iz Los Angelesa i okolice. Njegova kćerka je zadivila sve svojim govorom, evocirajući život i rad svog tate na kojeg je bila toliko ponosna.

Add a comment        
 

 
Chicago 1915.Izvješće koje ovdje donosimo je prozorčić kroz kojeg možemo na trenutak pogledati u život i rad hrvatske zajednice u Chicagu prije 100 godina. I još više, ono nam daje priliku zaviriti u srca i um tog naraštaja. Premda je to bila davna 1906., iz teksta vidimo s koliko su ljubavi i žara naraštaji koji su prethodili našem ne samo čuvali svoj identitet i kulturnu baštinu, nego i mislili na svoju domovinu Hrvatsku i slobodu svog hrvatskog naroda. Iako su njihovi politički nazori uvjetovani gibanjima u Hrvatskoj u to vrijeme, pažljiviji čitatelj primijetit će brojne dodirne točke koje su zajedničke hrvatskoj emigraciji tada i sada. Članak, koji je pronašao i onda nam poslao dr. Ante Čuvalo, donosimo u izvornom obliku.(mmb)
Add a comment        
Uto, 15-10-2019, 04:45:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.