orguljePetar Nakić (1694.-~1769.), rođen u okolici grada Šibenika, bolje poznat po svom talijaniziranom imenu Pietro Nacchini, jedan je od najvažnijih predstavnika hrvatskog kasnog baroka i ranog klasicizma. U mnogim gradovima Sjeverne Italije, te u manjem broju mjesta u dalmatinskom dijelu Hrvatske (Nerežišće i Supetar na otoku Braču, katedrala u Rabu na otoku Rabu, crkva Sv. Frane u Šibenik, samostan Visovac na rijeci Krki) njegova je radionica izgradila više od 300 orgulja vrhunske kvalitete (prema nekim podatcima više od 500!). Gradio je sofisticirane orgulje za veliku crkvu u Padovi (sustav 20 registara i dva manuala), ali su one nestale u požaru 1926.
Add a comment Add a comment        
 

 
Vinko GecanU starovjekovnim vremenima heroji su bili slavljeni kao polubogovi, a umrijeti u borbi herojskom smrću bio je ulazak u slavu besmrtnika. Danas herojima smatramo ljude koji nesebično riskiraju i/ili polože svoj život za drugog, za bližnjega. A tko je moj bližnji? Sjetimo se one iz Novog zavjeta – svaki čovjek. Istinsko junaštvo nije planirano, ono se događa u teškim životnim okolnostima. To su trenutci kad se iz neke misteriozne pobude pojavi ljubavi za druge, one u opasnosti i potrebi. Klica te ljubavi je u svima nama, ali su samo neki spremni riskirati sve, pa i život za druge. Sva teška i bremenita vremena kroz ljudsku povijest imala su svoje junake i junakinje. Takvih muževa i žena je bilo i bit će, ali mnogi od njih su ostali i ostaju nezapaženi, a drugi opet zaboravljeni. Ovdje ću podsjetiti na junaka i Hrvata u Chicagu koji je već odavno pao u zaborav, ali su Hrvati u ovom velegradu unatrag gotovo stotinu godina na njega bili itekako ponosni, a građani Chicaga bar za kratko vrijeme o njemu govorili, divili mu se i smatrali ga herojom svoga grada. Čovjek, junak i Hrvat o kome je riječ bio je Vinko Gecan.(A.Čuvalo)
Add a comment Add a comment        
 

 
Osorski evanđelistarPrvi hrvatski rukopis s neumama crkvene glazbe potječe iz 11. stoljeća. Osorski evanđelistar (1080.-1082.) iz samostana sv. Nikole u Osoru (otok Cres) napisan je na beneventani, ukrašen inicijalima vrste Monte Cassino, i popraćen je starim neumama. Taj evanđelistar sadrži među ostalim molitvu za Papu, za bizantskog cara i za kralja koji je u to doba bio stvarni vladar (regis nostri) – hrvatskog kralja Zvonimira. Evanđelistar se čuva u Vatikanskim arhivama. Neke od božićnih narodnih pjesama iz 12. stoljeća još su popularne. Zanimljivo je da Hrvati imaju više od 500 (pet stotina) božićnih pjesama. Postoje božićni stihovi koji imaju dedetak različitih melodija, koje se znatno razlikuju od područja do područja. Broj hrvatskih božićnih pjesama zapanjujuće je velik čak i u svjetskim razmjerima.
Add a comment Add a comment        
 

 
LauranaNeizbježno ime u povijesti europske arhitekture svakako je Luciano Laurana (Lucijano Vranjanin 1420-1479), Hrvat rođen blizu Zadra. Nekoliko ranih renesansnih palača i portala u gradovima je širom Italije podignuto prema njegovim nacrtima. Urbino (zgrada velike Duždeve palače) Napulj (portal trijumfalni pohod Castel Nuovo 1450-1455) Venecija (portal simbol morskih sirena) Mantova
Add a comment Add a comment        
 

 
LaušSmrt je jedina stvar u životu za koju svi znamo da nas čeka, samo ne znamo kad! A do tog trenutka sve ostalo je zagonetka. Poslije smrti Bog određuje na onoj strani, a na ovoj ostaju učinci i sjećanja. Ovdje ću podsjetiti na čovjeka koji je davno umro pa je i sjećanje na nj isčezlo, premda nas je zadužio svojim životom i radom. Njegova djelatnost među Hrvatima u Americi u ranim i teškim godinama hrvatskog doseljavanja i življenja u ovoj zemlji, premda kratkotrajna, ostat će trajna u hrvatskoj povijesti. Ljudevit Lauš rođen je 27. veljače 1868. u Travniku. Već u ranim godinama izgubio je oca, te se o njemu, kako je najbolje znala i mogla, brinula majka udovica. U rodnom Travniku je završio pučku školu, kod franjevaca gimnaziju, a bogosloviju u Pečuhu i Beču. U svojoj poznatoj knjizi “Preko Atlantika do Pacifika“ (1907.) Ante Tresić Pavičić nam veli da mu je Ljudevit bio kolega za vrijeme studija u Beču. Ante je studirao filozofiju, a Ljudevit bogosloviju na poznatom Augustineumu. Nakon trinaest godina susreo je Tresić ponovo svog kolegu Ljudevita, ali sad u Americi. Kod njega je bio gost za vrijeme svoga boravka u Pittsburghu (1905.), te mu je posvetio svoju gore navedenu knjigu. Na cijeloj stranici kaže: „Prijatelju Dru. Ljudevitu Laušu, hrvatskom župniku u Allegheny, Pa“, a u knjizi potanje opisuje rad na toj župi svog kolege iz studentskih dana. Ljudevit je za svećenika zaređen 25. srpnja 1890., a 19. listopada 1894. u Beču je promoviran za doktora bogoslovije. Bilo mu je 26 godina. (A.Čuvalo)
Add a comment Add a comment        
 

 
Braća Seljan Braća Mirko (Karlovac, 1871. - Peru, 1913.) i Stevo Seljan (Karlovac, 1876. - Ouro Preto, Brazil, 1936.) proveli su nekoliko godina u Etiopiji, obavljajući geomorfološka, klimatološka i etnografska istraživanja. Zauzimali su važne položaje na dvoru etiopskog cara Menelika II. Kasnije su otputovali u Južnu Ameriku, gdje su osnovali društvo La Mission Cientifica Croata Mirko y Stevo Seljan (Hrvatska znanstvena misija Mirko i Stevo Seljan), organizirali ekspedicije, posebice u Peruu, Čileu i Brazilu (u području Amazone).Njihova je najznačajnija knjiga je Mirko i Stevo Seljan, El Salto del Guayra (ime slapa na rijeci Parani), 1905, Buenos Aires.
Add a comment Add a comment        
 

 
sportNajstariji znani opis športskog događaja u Hrvatskoj datira iz 16. stoljeća. Odnosi se na regatu iz 1593. u kojoj je sudjelovalo sedamdeset četiri (da, 74) drvenih ribarskih brodova zvanih falkuša. Početak regate je bio u luci grada Komiže na otoku Visu, a cilj na otočiću Palagruži. To je najstarija poznata utrka brodova u Europi. Falkuša je autohtoni hrvatski brod, dug 9 metara, s jarbolom jednake duljine. Rabio se od 11. ili 12. stoljeća, pa sve do sredine 20. stoljeća. Posada se sastojala od 5 veslača, a maraton je bio dug 42 milje (78 km), za što je bilo potrebno između pet i petnaest sati stalnog i iscrpljujućeg veslanja, ovisno o vremenskim uvjetima.
Add a comment Add a comment        
 

 
povijest HrvataDonosimo članak Marka Smičiklasa objavljen u listu Hrvatska Zastava (Chicago) davne 1908. Tekst prenosimo kako je napisan, a također donosimo i nekoliko crtica o samom autoru, koje je priredio dr. Ante Čuvalo iz Chicaga. Nakon što je izložio i vrlo zanimljiv životni put Markovih potomaka, Čuvalo zaključuje:  "Kako vidmo iz njegova pisanja, premda daleko u Americi, Markvo srce je živo kucalo za Hrvatsku. Doprinosio je koliko i kako je najbolje znao i mogao za slobodu svog naroda. Na žalost, on tu slobodu nije doživio, a potomstvo se raspršilo i razvodnilo; samo je ostalo sjećanje na djeda i njegovu rodnu grudu. Ali Markova poruka iz koje žari ljubav može nas i danas ogrijati, kao što nas može i potaknuti na razmišljanje njegova tuga nad „domaćim sinovima“."
Add a comment Add a comment        
 

 
Venecija Juraj (Giorgio) Spavento bio je jedan od velikih graditelja Venecije u 15. stoljeću, koga je kroničar Marin Sanuto prozvao «homo di grande inzegno». Sudjelovao je u izgradnji zvonika bazilike Svetoga Marka. Sudjelovao je u građenju monumentalne Scale dei Giganti u Duždevoj palači, te u regulaciji kanala oko Pente dei Navi. S obzirom na sve navedeno talijanski historiografi čini se nisu baš previše skloni isticati činjenicu kako je Spavento rođen u Trogiru.
Add a comment Add a comment        
Pon, 17-02-2025, 15:27:08

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.