- Detalji
Mladen Vranić (1930) je priznati istraživač i pedagog na području medicinskih znanosti, prvenstveno endokrinologije i znanosti o metabolizmu i bivši profesor katedre za psihologiju na Sveučilištu u Torontu, gdje je 1923 godine otkriven inzulin. Dobio je i počasni doktorat u Švedskoj.Član je Royal Society, kao i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
- Detalji
Frederik Grisogono (rođen u Zadru, 1472.-1538.) bio je matematičar, fizičar, astronom i liječnik. Obrazovao se u Padovi, gdje je kasnije postao sveučilišni nastavnik. Njegovi su komentari o Euklidovim ‘Elementima’ objavljeni u njegovoj knjizi Speculum astronomicum terminans intellectum humanum in omni scientia, izdanoj u Veneciji 1507. Njegovo je najznačajnije dostignuće teorija morskih mijena koja se temelji na privlačenju Mjeseca, koja je utjecala na Marka Antuna Dominisa. Otkrio je antipodski plimni val.
- Detalji
Eduard (Slavoljub) Penkala(1871.-1922.), rodio se u Slovačkoj u poljsko/nizozemskoj obitelji. Postao je naturalizirani Hrvat kad je, nakon ženidbe, preselio u Zagreb. Izumio je mehaničku olovku 1906., te nalivpero 1907., koji nose ime izvedeno iz njegovog prezimena (engleski: mechanical pen and fountain pen), i koji su danas u svakodnevnoj uporabi.
Zaista, naziv “pen” potječe od njegovog prezimena, a naziv “penkala” i danas se rabi za kemijsku olovku. Njegov je patent registriran u trideset pet država diljem svijeta.- Detalji
Franjo Hanaman (1878.-1941.), kemičar i metalurg, izumio je, zajedno s Aleksandrom Justom, prvu ekonomičnu električnu žarulju s volframovom žarnom niti. Tijekom 1910., kad je boravio u Sjedinjenim Američkim Državama, njegova je patentne prava otkupila tvrtka General Electric Co.- Detalji
Prvi brodski vijak (propeler) konstruirao je Josip Ressel 1827. (prvi su parobrodi imali lopatice). Joseph Ressel bio je češkog i njemačkog podrijetla, i radio je kao šumarski inženjer u lijepom istarskom gradiću Motovunu. Zanimljivo je da je za ovo važno otkriće Ressel nadahnuće pronašao u običnom spiralnom vadičepu. Prvi su propeleri bili testirani na brodu u Trstu. Prvo putovanje preko Atlantika brodom kojeg je pokretao propeler obavljeno je za 40 dana, 1839., s Resselovim propelerom kojeg je poboljšao švedski inženjer John Ericsson.- Detalji
William
Feller (1906-1970) poznato je ime među
matematičarima koji se bave teorijom vjerojatnosti. Mnoge važne matematičke
kategorije nose upravo njegovo ime. Primjerice, Fellerov proces, Fellerova
prijelazna funkcija, Fellerova podgrupa, Fellerova teorija vlasništva. Ipak,
najpoznatiji je po svojoj monografiji «Uvod
u teoriju vjerojatnosti i njene aplikacije», u dva dijela, na 1153 stranice,
prevedenoj na ruski, kineski, španjolski i poljski jezik.
- Detalji
Ignacije Szentmartony (1718.-1793.) bio je hrvatski Isusovac rođen na sjeveru Hrvatske (u Kotoribi u Međimurju). Majka mu je bila Hrvatica, a otac Mađar. Nakon studiranja u Beči I Gracu predavao je matematiku u Gracu. 1751. je otišao Lisabon, gdje je dobio titulu kraljevskog matematičara i astronoma, I kao takav je bio dodijeljen ekspediciji poslanoj radi utvrđivanja granica. 1753. je isplovio iz Portugala u deltu rijeke Amazone radi zemljopisnih istraživanja. Do danas je očuvan samo vrlo mali dio njegovog rada, dva zemljovida rijeka Amazone i Rio Negro.- Detalji
Josip (Juan) Vučetić (1858.-1925.), kriminolog i antropolog, rođen na otoku Hvaru, živio je u Argentini. Bio je jedan od pionira znanstvene daktiloskopije (identifikacija putem otisaka prstiju) i obnašao je dužnost ravnatelja Centra za daktiloskopiju u Buenos Airesu. Njegova je metoda identifikacije bila u uporabi po cijeloj Južnoj Americi. Vučetić je isto tako bio čovjek koji je uveo pojam daktiloskopije 1920., i taj je pojam dana su uporabi diljem svijeta.- Detalji
Augustin Kažotić, dominikanac iz prekrasnog grada Trogira (13. stoljeće), koji je kasnije postao biskupom Zagrebačke biskupije, studirao je na Sveučilištu u Parizu (Sorbonne) krajem 13. stoljeća. Bio je poznat kao "odličan govornik i sjajan diplomat", ne samo u Hrvatskoj, već i u Francuskoj i Italiji. Osnovao je i značajnu knjižnicu Metropolitana u Zagrebu, koja kontinuirano postoji i djeluje od 13. stoljeća do današnjih dana. Augustin Kažotić je bio proglašen blaženim 1702.Potkategorije
Znanstvenici 26
Glagoljaši 34
Športaši 5
Iseljeništvo 158
Umjetnici 16
Poezija 179
Poezija
Proza 67
Proza
HR kalendar 1372
Drama 13
Drama
Sri, 9-10-2024, 23:57:13
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 9. listopada 1076. okrunjen Dmitar Zvonimir
- 9. listopada 1934. ubijen srpski kralj A. Karađorđević
- 9. listopada 1939. rođen Ante Stamać
- 9. listopada 1991. – ratna zbivanja
- 9. listopada 1995. – ratna zbivanja
- 10. listopada 1898. rođen Cvite (Cvjetko) Škarpa
- 10. listopada 1993. – ratna zbivanja
- 10. listopada 1995. – ratna zbivanja
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.