Detalji

Objavljeno: 25. rujna 2009.

Srednjovjekovne crkvene predstave prikazivale su se u hrvatskim gradovima i gradićima na trgovima ispred crkava, baš kao i u Zapadnoj Europi. Prve svjetovne drame prikazivane su u Zagrebu i Vukovaru već u 14. stoljeću (na hrvatskom jeziku, pisane latinicom). Neke od najstarijih didaskalija (upute za pozornicu) pisanih glagoljicom potječu s otoka Pašmana kod Zadra.

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2009.

Njujorški misal, 1400.-1410. napisan je na području Zadra ili Like-Krbave, sada je u posjedu knjižnice Pierpont Morgan Library iz New Yorka. Ponovno ga je tiskao izdavač Otto Sagner Verlag (München) 1977. s uvodom Henrika Birnbauma (SAD). Podrijetlo: Zadar ili područje Lika-Krbava. Frederick North, šesti Earl of Guilford (1766.-1827.), sa svojom knjiškom etiketom; njegova prodaja, Evans, 1830., kupio Thorpe za Sir Thomasa Phillipsa. Nadmetao se na aukciji sa Sir Fredericom Maddenom, koji je radio za British Museum.

Detalji

Objavljeno: 11. rujna 2009.

Glagoljaško pismo predstavlja vjerojatno najzanimljiviji spomenik kulture Hrvatske. Naše glagoljaške knjige (pisane i tiskane) raštrkane su po mnogim državnim knjižnicama i muzejima diljem svijeta, u čak 26 država, u otprilike 60 gradova izvan Hrvatske: 1. Austrija: Beč, Innsbruck, Schwarzau, Linz, Güssing, Graz 2. Bosna i Hercegovina: Sarajevo (Zemaljski muzej), Fojnica (Muzej franjevačkog samostana), Posušje (Grac), Humac (Franjevački muzej), Banja Luka (Muzej Bosanske krajine), Livno, i neighbokolica Jajca (otkriveno 1996.).3. Bugarska: Sofija 4. Češka: Prag, Sazava...

Detalji

Objavljeno: 04. rujna 2009.

Tisuće knjiga bilo je tiskano na hrvatskoj glagoljici, neke i na hrvatskoj ćirilici tijekom minulih stoljeća. Tiskanju mnogih od njih velikodušno su pomogli hrvatski protestanti koji su bili aktivni u Wittenbergu i Urachu u Njemačkoj u 16. stoljeću. Između 1561. i 1565. tiskano je tridesetak knjiga u nakladi od 25.000 primjeraka, od kojih je 300 sačuvano. Na naslovnoj stranici Glagoljaškog katekizma kojeg je pripremio hrvatski glagoljaški svećenik Stipan Konzul iz Istre, a koji je tiskan u njemačkom gradu Tübingenu 1561. eksplicitno stoji da je napisan na Crobatischen Sprach (hrvatski jezik). Zanimljivo je da je nekoliko izdanja bilo tiskano za Talijane koji su živjeli u Istri (naravno, na talijanskom jeziku, latinicom).

Detalji

Objavljeno: 04. kolovoza 2009.

Hrvatska danas obilježava Dan domovinske zahvalnosti, odnosno pobjedničke akcije Hrvatske vojske pod nazivom "Oluja" kojom je u samo 72 sata oslobođeno 10.400 četvornih kilometara hrvatskog teritorija okupiranog od strane pobunjenih Srba.

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2009.

Hrvati posjeduju obimnu zbirku od više od 800 pravnih dokumenata, statuta itd., pisanih narječjima između 1100. i kraja 16. stoljeća – više nego bilo koji drugi slavenski narod. Ta izuzetno važna zbirka posjednica zvana Acta Croatica (ili Listine hrvatske) predstavlja bogat izvor srednjovjekovnog hrvatskog jezika. Većina dokumenata pisana je glagoljicom, a neki hrvatskom ćirilicom ili latinicom. Zbirku "Acta Croatica" objavit će Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Prva dva nepotpuna izdanja bila su 1863. i 1898.

Detalji

Objavljeno: 17. srpnja 2009.

Kratka napomena o hrvatskoj glagoljici i hrvatskoj ćirilici (vidjeti dolje) može se naći u djelu Viaggio in Dalmazia (Putovanje u Dalmaciju) Alberta Fortisa, objavljeno u Veneciji 1774. Ta je knjiga poznata i po tome što je slavnu hrvatsku pjesmu Hasanaginica donijela europskoj publici. Vidjeti i web stranicu Hrvatske ćirilice.

Detalji

Objavljeno: 10. srpnja 2009.

1591. je talijanski učenjak Angelo Rocca (osnivač knjižnice Angelica u Rimu) napisao knjigu u koju je uključeno glagoljaško pismo (A. Rocca: Biblioteca Apostolica Vaticana a Sixto V... translata, Roma, 1591: Alfabeto glagolitico). Mavro Orbini, hrvatski povjesničar i benediktinski svećenik je u svojoj Il regno de gli Slavi, objavljenoj u Pesaru 1601., dao opis i tablicu hrvatske glagoljice (zvane Buchuiza) i ćirilice (zvane Chiuriliza). No, mora se biti vrlo oprezan s tumačenjem sadržaja te knjige (vidjeti [Gavran, IV]). Spomenimo usput da je on izdao i Ljetopis popa Dukljanina, jedan od najstarijih hrvatskih književnih djela i historiografskih kronika, koji potječe iz 12. stoljeća. Orbinijeva druga djela u svezi povijesti Bugara predstavljaju početak moderne historiografije tog naroda.