Detalji

Objavljeno: 22. siječnja 2010.

Vlado Cigić rođen je u Dobrkovićima, općina Široki Brijeg, 21. kolovoza 1946. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Širokom Brijegu gdje je i maturirao 1965. godine. Na Prirodno – matematičkom fakultetu u Sarajevu diplomirao je matematiku 1969. godine. Na istom fakultetu je magistrirao 1977. obranivši magistarsku radnju: "Formacije konačnih grupa". Godine 1981/82. boravio je na Mathematiches Institut der Universität Heildelberg, gdje je pod vodstvom profesora Zvonimira Janka uradio disetraciju "Jedan općenit teorem o projektivnim ravninama konačnog reda s primjenom na projektivne ravnine reda 15". Ovu je disertaciju obranio na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu 1983. godine. Znanstveno područje Vlade Cigića bile su konačne grupe i konačna geometrija.

Detalji

Objavljeno: 15. siječnja 2010.

Prvi spomen igranja šaha u Hrvatskoj potječe iz 14. stoljeća, točnije iz 1385. godine iz grada Zadra. Thomas Hyde, engleski orijentalist iz 17. stoljeća putovao je kroz Hrvatsku i spomenuo da se 1650. igrao dopisni šah između Hrvata i mletačkih trgovaca, točnije između građana Dubrovnikai mletačkih trgovaca. To je najstarije spominjanje dopisnog šaha u povijesti. Ta se činjenica može pronaći u njegovoj knjizi "De ludis orientalibus" (O istočnim igrama), objavljenoj na latinskom jeziku 1694.

Detalji

Objavljeno: 04. prosinca 2009.

Prvi film u Zagrebu bio je snimljen 1912. Mnogo je zanimljivih crtanih (animiranih) filmova stvoreno u okviru Zagrebačke škole animiranog filma. Dušan Vukotić sa svojim Oscarom kojeg je dobio 1962. za animirani film Surogat, stvoren u Zagrebu. Iz Oscarom nagrađenog filma Dušana Vukotića Surogat, koji je otvorio nove smjerove u povijesti svjetske animacije.

Detalji

Objavljeno: 13. studenoga 2009.

12. studenoga 2009. u domu HOZ-a JAZOVKA u Zagrebu u Prečkom održan je hrvatski spomen susret o 306. obljetnici mučeničke smrti Ivana Antuna Zrinskog, zadnjega sina veličanstvene loze knezova Šubića Zrinskih. Zadušnu molitvu predvodio je o. Vjekoslav Lasić, a spomen besjedu održao je Branimir Petener, pročelnik Hrvatskog Obrambenog Reda. Predavanje o Ivanu Antunu Zrinskom te njegovom cijeloživotnom zatočeništvuu od strane bečkog dvora i stoga najtragičnijem hrvatskom mučeniku, vrlo je poučno i za današnja hrvatsko-EU-ropska vremena. Vjerojatno još ni danas nitko od političara u Hrvatskoj ne poznaje tu tragičnu istinu. Hrvatska je javnost također ne poznaje, a gotovo je sigurno još manje poznata medijskim izvjestiteljima i urednicima, s obzirom da se na takve događaje u pravilu medijski izvjestitelji uopće ne odazivaju. Stoga besjedu o Ivanu Antunu Zrinskom prenosimo u cijelosti, kako bi se barem malo proširila svijest o hrvatskoj prešućenoj i zaboravljenoj tragediji vjekovne borbe za goli opstanak. (D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 30. listopada 2009.

Neke od najistaknutijih svjetskih enciklopedija sadrže pogrješke u prikazu hrvatskog glagoljskog pisma, Za ilustraciju razmotrimo samo britansku Encyclopedia Britannica. U njoj se tvrdi da hrvatsko nacionalno pismo nema ligatura. Postoji, međutim, stotine njih u rukopisnim knjigama (i njihovim ostatcima) sačuvanim iz 13. do 16. stoljeća. Druga je pogrješka navod da zlatno razdoblje hrvatskog glagoljaštva pada u 16. i 17. stoljeće, što bi trebalo prepraviti u 12.-16. stoljeće. !6. stoljeće već predstavlja početak pada tog pisma, što je usko povezano s otomanskim zaposjedanjem velikih dijelova Hrvatske, i posljedično, s ogromnim materijalnim osiromašenjem Hrvata.

Detalji

Objavljeno: 23. listopada 2009.

U Hrvatskoj se mogu posjetiti mnoga mjesta s glagoljskim spomenicima: Stalna Izložba glagoljice u Rijeci, koju toplo preporučamo. Pripremili su ju akademik Branko Fučić i prof. Vanda Ekl; a nalazi se na adresi: Dolac 1, u blizini Korza u središtu grada. Radno vrijeme: 10-13, 18-20, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka). Aleja glagoljaša koja povezuje središta gradova Roč i Hum na sjeveru Istre (7 km). Preporučujemo posjet selu Bernobići pokraj Huma, u kojem postoji Glagoljski lapidarij. Ne propustite razgledati Roč i Hum – najmanji grad na svijetu!

Detalji

Objavljeno: 16. listopada 2009.

Postoji opće mišljenje, pa čak i stručnjaka, da je posljednje slovo hrvatske glagoljice Jus. To, međutim, nije točno. Postoji (barem) još jedno slovo koje dolazi nakon Jus, a to je Jest - je (kako ga je sricao George de Sorbonne). To potvrđuje deset važnih abecedarija hrvatske glagoljice (prema njima glagoljica ima 33 - 34 slova)

Detalji

Objavljeno: 02. listopada 2009.

Sricanje glagoljaških slova zapisao je, zajedno s odgovarajućim brojčanim vrijednostima, George d'Esclavonie (Juraj iz Slavonije, ~1355.-1416.), glagoljaški svećenik i sveučilišni profesor na sveučilištu Sorbonne u Parizu (njegovi se rukopisi čuvaju u Državnoj knjižnici u Toursu u Francuskoj. U popratnom je tekstu napisao: Istud alphabetum est Chrawaticum –Ovo je hrvatska abeceda).