Krunoslav Kićo SlabinacJoš i danas sve me na njeg sjeti, stari šešir visi pokraj vrata i što mati znala mi je reći, Bog je dao srce mu od zlata. Još i danas čujem one riječi, samo dobri Bog na kraju čeka, zato sine od svih mojih riječi, nek' u srcu ostane bar neka.

Add a comment        
 

 

Thompson i ŠkoroNe pitaj me ništa, bilo je pa prošlo, dabogda se ne ponovilo. Ja sam im´o sreće pa sam kući doš´o, a puno ih se nije vratilo. Reci brate moj, jesmo li prokleti, pa se tako brzo sve zaboravi? Al neka ned´o Bog, pa nas budu trebali, opet će se gusta magla spustiti.(M.Škoro)

Add a comment        
 

 

DominisHrvatski isusovac Mark Antun de Dominis (rođen kao Marko Domnianić na otoku Rabu, 1560.-1624.) svrstava se među najznačajnije europske filozofe i znanstvenike svog doba. Njegova karijera sveučilišnog profesora započela je u Padovi. Bio je posebno cijenjen u Engleskoj, u koju ga je pozvao kralj James I. Tamo je živio na Dvoru nadbiskupa Canterburyja i bio je postavljen za dekana Windsora i kraljevog savjetnika.(croatianhistory.net)

Add a comment        
 

 

Antun VrančićAntun Vrančić (lat Antonius Verantius, mađarizirano Antal Verancsics, rođen u Šibeniku 1504.) studirao je u Padovi, Beču i Krakowu. Nakon što je proveo gotovo 20 godina kao tajnik i diplomat na dvoru Ivana Zapolje, Nastavio je svoju karijeru na dvoru Ferdinanda I. Habsburškog 1549. Kao kraljev izaslanik imao je delikatnu zadaću pregovaranja s Turcima (ukupno je proveo 6 godina kao diplomat u Turskoj). Zajedno s flamanskim diplomatom Busbeckom otkrio je Ankarsku ploču (Monumentum ancyranum, koja se čuva u Državnom muzeju u Beču), koja je vrlo važna za razumijevanje povijesti Rimskog carstva, posebno tijekom vladanja cara Augusta. Kao diplomat putovao je u Francusku, Italiju, Poljsku, Englesku (u sklopu diplomatskog poslanja na dvor kralja Henryja VIII.), Tursku itd., i dopisivao se s Erazmom Roterdamskim. U Krakowu u Poljskoj objavio je dvije zbirke poezije na latinskom jeziku ("Elagiae" i "Otia").(croatianhistory.net)

Add a comment        
 

 

Leopold MandićPrema katoličkom kalendaru svake godine se 30. srpnja obilježava hrvatski svetac, sv. Leopold Bogdan Mandić (1866.-1942.). Rođen je u Herceg Novom u Boki kotorskoj, a umro je u Padovi, u Italiji. Bio je fizički deformiran i nježan, visok tek 1m i 35 cm, nespretno je hodao i zamuckivao, ali je razvio zadivljujuću duhovnu snagu. Iako je želio biti misionar u Istočnoj Europi, proveo je gotovo cijeli život kao odrastao čovjek u Italiji, živeći u Padovi od 1906. do smrti. Tijekom Drugog svjetskog rata proveo je godinu dana u talijanskom zatvoru ne želeći poreći svoju hrvatsku nacionalnost.(www.croatianhistory.net)

Add a comment        
 

 

Intrade - NinIma jedna stina u nidrima Knina, na njon stig vijori i s buron se bori. Ima jedna stina - tu je od davnina, pogled mi je žedan pa je jutron gledan, i nikon je nedan, i nikon je nedan.(A.N.Tadić)

Add a comment        
 

 

TuranjSvi oni koji iz kontinentalne Hrvatske putuju starom cestom Zagreb-Split u Turnju prolaze pokraj jedinstvene atrakcije. Radi se o postavu vojne opreme i oružja što uključuje topove, haubice, tenkove, pa čak i jedan rashodovani Mig-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Jednom riječju, pravi doživljaj za djecu koja se do mile volje mogu penjati po desetcima tona teškim primjercima oružja s kojima je vođen Domovinski rat. Odraslima, pogotovo sudionicima Domovinskog rata, ovo će sigurno biti podsjetnik na dane kada se kovala hrvatska nezavisnost i suverenost i kada Hrvatska nikada nije bila jača. S druge strane ceste nalazi se spomenik poginulim hrvatskim braniteljima s ispisanim imenima uz koji svatko može zapaliti svijeću i pomoliti se.(mm)

Add a comment        
 

 

Klapa MaslinaDa te mogu pismom zvati, ja bi piva život cili. Da se barem opet vrati, vrime kad smo sritni bili. Da te mogu pismom zvati, ja bi piva, ne bi staja. Da se stara ljubav vrati, ne bi pismi bilo kraja.(Klapa Maslina)

Add a comment        
 

 

PulaZajednica hrvatskih udruga u Istri organizira obilježavanje 90.obljetnice spaljivanja Narodnog doma u Puli 13. srpnja 1920. Predavanje o tom povijesnom događaju održat će prof.dr.Branimir Crljenko, u petak 16. srpnja 2010. u 19 sati u prostorima Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva "Krasna zemljo", Carrarina 7, u Puli (u neposrednoj blizini nekadašnjeg Narodnog doma - danas HGK i Porezne uprave).Izdvajamo: "Na dan 13. srpnja 1920. godine je u Puli, koja je od Talijana bila okupirana nakon završetka Prvog svjetskog rata, zapaljen hrvatski Narodni dom, mjesto okupljanja i djelovanja hrvatskih kulturnih društava u tom gradu. Bio je to, tih davnih dana, jedan u nizu nasrtaja na institucionalne oblike hrvatskog samoorganiziranja u Istri (a i šire) koje su talijanski šovinisti željeli u što kraćem vremenu razoriti i uništiti kako bi nestala sva „... stožerna mjesta čuvanja hrvatskog etničkog tkiva Istre...". Iako su progoni svega hrvatskog započeli odmah nakon dolaska talijanske vojske koncem 1918. godine, 13. srpnja 1920. simbolizira početak hrvatskog holokausta u Istri. "

Add a comment        
Pet, 15-11-2019, 12:02:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.