VenecijaJuraj (Giorgio) Spavento bio je jedan od velikih graditelja Venecije u 15. stoljeću, koga je kroničar Marin Sanuto prozvao «homo di grande inzegno». Sudjelovao je u izgradnji zvonika bazilike Svetoga Marka. Sudjelovao je u građenju monumentalne Scale dei Giganti u Duždevoj palači, te u regulaciji kanala oko Pente dei Navi. S obzirom na sve navedeno talijanski historiografi čini se nisu baš previše skloni isticati činjenicu kako je Spavento rođen u Trogiru.
Add a comment        
 

 
osmeracGodine 1952. na XV. Olimpijskim igrama u Helsinkiju hrvatski četverac iz splitskog veslačkog kluba „Gusar“ pobjedio je zlatnu medalju. Bila je to prva zlatna u povijesti ondašnje države. Slavlje je bilo veliko. Ali se nije spominjalo da se hrvatski osmerac nije vratito s tih igara u Titov socijalistički raj, nego je zatrazio politički azil i došao u Kanadu. (A.Čuvalo)
Add a comment        
 

 
San Fransisco„Kroz dugi niz godina hrvatska omladina u San Franciscu željno je očekivala dan, kad će se ostvariti želja sviju čeličnih Hrvata, da se slože zajedno, u jedan klub, u jedno kolo, gdje će moći složni i bratski provadjati prazno vrijeme i zabavljati se čitanjem, sviranjem, pjevanjem i razgovorom, te time oplemeniti si duh i srce, a ujedno i ostalim pokazati put i način, kojim treba da udare. I napokon došao je taj željeno očekivani dan. Ponosom kliče danas hrvatska mladež u San Franciscu „Ustorjili smo prvi hrvatski klub Ban Jelačić.“ Raditi ćemo za napredak mile nam domovine i pokazati, da u nama jošte tuče hrvatsko srce. Prva skupština bila je u utorak na 12. t. mj. (12. svibnja 1908.) na 245 East St. na kojoj je bilo prisutno 15 članova utemeljitelja i to: Anton Perlenda, Anton Ficović, Ivan Kubiček, Tomo Cvjetković, Vlako Miloslavić, Anton Kljajo, Lovro Lucić, Joso Bajurin, Trojo Lucić, Vlaho Cvjetković, Nikola Bajurin, Nikola Mihlinić, Joso Pavlović, Marko Pilica i Jozo Pavlović. Ovi mladići radili su oduševljeni hrvatskom misli, te im je uspjelo u kratko vrijeme naći toliko pristaša, da su mogli u utorak održati drugu sjednicu, na kojoj su primili 20 novih članova, te je tako klub stupio u život sa 35 članova. (A. Čuvalo)
Add a comment        
 

 
matematikaLudwig (Ljudevit) Mitterpacher von Mitterburg (Mitterburg = Pazin u Istri, 1734. – 1814.), rođen je u Bilju, u Baranji. Školovao se u Austriji. Studirao je matematiku I teologiju na Bečkom sveučilištu, te je 1762. bio postavljen za učitelja religije. 1777. je Mitterpacher postao prvi profesor novoosnovanog Poljoprivrednog fakulteta na Sveučilištu u Pešti (Budimpešta), i to je mjesto držao do smrti. Bio je vrlo popularan predavač, a napisao je nekoliko školskih knjiga i skripata s bilješkama. Njegovo je najznačajnije Elementa rei Rusticae u tri sveska, opširna studija poljoprivredne znanosti i prakse.
Add a comment        
 

 
Vranić MladenMladen Vranić (1930) je priznati istraživač i pedagog na području medicinskih znanosti, prvenstveno endokrinologije i znanosti o metabolizmu i bivši profesor katedre za psihologiju na Sveučilištu u Torontu, gdje je 1923 godine otkriven inzulin. Dobio je i počasni doktorat u Švedskoj.Član je Royal Society, kao i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Add a comment        
 

 
matematikaFrederik Grisogono (rođen u Zadru, 1472.-1538.) bio je matematičar, fizičar, astronom i liječnik. Obrazovao se u Padovi, gdje je kasnije postao sveučilišni nastavnik. Njegovi su komentari o Euklidovim ‘Elementima’ objavljeni u njegovoj knjizi Speculum astronomicum terminans intellectum humanum in omni scientia, izdanoj u Veneciji 1507. Njegovo je najznačajnije dostignuće teorija morskih mijena koja se temelji na privlačenju Mjeseca, koja je utjecala na Marka Antuna Dominisa. Otkrio je antipodski plimni val.
Add a comment        
 

 
PenkalaEduard (Slavoljub) Penkala(1871.-1922.), rodio se u Slovačkoj u poljsko/nizozemskoj obitelji. Postao je naturalizirani Hrvat kad je, nakon ženidbe, preselio u Zagreb. Izumio je mehaničku olovku 1906., te nalivpero 1907., koji nose ime izvedeno iz njegovog prezimena (engleski: mechanical pen and fountain pen), i koji su danas u svakodnevnoj uporabi. Zaista, naziv “pen” potječe od njegovog prezimena, a naziv “penkala” i danas se rabi za kemijsku olovku. Njegov je patent registriran u trideset pet država diljem svijeta.
Add a comment        
 

 
Franjo HanamanFranjo Hanaman (1878.-1941.), kemičar i metalurg, izumio je, zajedno s Aleksandrom Justom, prvu ekonomičnu električnu žarulju s volframovom žarnom niti. Tijekom 1910., kad je boravio u Sjedinjenim Američkim Državama, njegova je patentne prava otkupila tvrtka General Electric Co.
Add a comment        
 

 
ResselPrvi brodski vijak (propeler) konstruirao je Josip Ressel 1827. (prvi su parobrodi imali lopatice). Joseph Ressel bio je češkog i njemačkog podrijetla, i radio je kao šumarski inženjer u lijepom istarskom gradiću Motovunu. Zanimljivo je da je za ovo važno otkriće Ressel nadahnuće pronašao u običnom spiralnom vadičepu. Prvi su propeleri bili testirani na brodu u Trstu. Prvo putovanje preko Atlantika brodom kojeg je pokretao propeler obavljeno je za 40 dana, 1839., s Resselovim propelerom kojeg je poboljšao švedski inženjer John Ericsson.
Add a comment        
Ned, 17-11-2019, 21:39:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.