Benediktinci 1252. godine je papa Inocent IV. dozvolio benediktinskim glagoljaškim redovnicima u Omišlju na otoku Krku uporabu hrvatske crkveno-slavonske liturgije i glagoljaškog pisma umjesto latinskog. Pravila sv. Benedikta napisana hrvatskim glagoljaškim pismom u 13. ili 13. stoljeću vjerojatno su najraniji poznati prijevod benediktinskih pravila s latinskog na neki živi jezik (Hrvatski crkveno-slavonski). Sačuvano je 60 stranica, od njih 70, koje su benediktinci morali znati napamet. Znamo da su hrvatski benediktinci glagoljaši živjeli u gradu Krku i na otoku Pašmanu pokraj Zadra. Još je neobičnije postojanje benediktinaca na otoku Braču blizu Splita, u mjestu Povlja. Oni su rabili hrvatsku crkveno-slavensku liturgiju, te hrvatsko ćirilićno pismo! Potrebno je reći da su pripadnici benediktinskog samostanskog reda bili striktni sljedbenici latinske liturgije i latinskog jezika i pisma posvuda u Europi – osim u dijelovima hrvatskog priobalja.
Add a comment        
 

 
Herman DalmatinHrvatski studenti studirali su ne mnogim europskim sveučilištima, počevši od ranog srednjeg vijeka. Tako je primjerice Herman Dalmatin (1110.-1154.) bio prvi naš student koji je slušao predavanja na slavnom sveučilištu Thierry de Chartres u Parizu u tridesetim godinama 12. stoljeća. Rođen je, po vlastitim riječima, u srcu Istre, i stvorio je oko 20 izvornih djela i prijevoda, doprinoseći u velikoj mjeri filozofiji i egzaktnim znanostima u Europi. Mnogo je putovao, i pored latinskog i grčkog, savršeno je vladao arapskim jezikom.
Add a comment        
 

 
Ilma de MurskaIllma de Murska (rođena kao Ema Pukšec u gradu Ogulinu, 1834. – 1889.) bila je operna diva međunarodne slave, nadimaka Hrvatski kanarinac i Hrvatski slavuj. Pjevala je u Italiji, Španjolskoj, Mađarskoj, a najplodnije razdoblje imala je u Austriji, u Beču. Pjevala je i u Berlinu, Hamburgu, Parizu i Londonu, a nastupala je i na turnejama u Australiji, Rusiji, Sjedinjenim Državama i Novom Zelandu. U St. Petersburgu je pjevala na dvoru, i ruska joj je carica darovala briljantnu ogrlicu. (ovdje vidjeti detalje). U Melbourneu u Australiji postoji ulica nazvana u njenu čast, De Murska Street.
Add a comment        
 

 
Ivan LukačićHrvati se mogu ponositi i dvojicom izvrsnih renesansnih skladatelja. Jedan od njih je Julije Skjavetić (Schiavetti), koji je djelovao u 16. stoljeću. Između 1557. i 1573. živio je Šibeniku, gdje je vodio zbor u čuvenoj šibenskoj Katedrali sv. Jakova. Skladao je zbirku madrigala za 4-5 glasova i zbirku moteta za 5-6 glasova (obje izdane u Veneciji, 1563. odnosno 1564. godine). Značajna zbirka njegovih moteta čuvala se u Dresdenu, ali je nestala po uništenju grada 1945. Na sreću, pronađena je 1993. u Krakowu.
Add a comment        
 

 
Charles BillichCharles Billich istaknuti je hrvatski slikar rođen u Lovranu u Istri. Od 1956. radi u Australiji. Počasni je građanin Atlante od 1996., grada u kojem su te godine održane Olimpijske igre koje su obilježile stotu obljetnicu prvih modernih olimpijskih igara. Billich je bio službeni umjetnik automobilističke utrke Formula 1 Grand Prix Melbourne 1996. 1997. je bio službeni umjetnik australske i francuske olimpijske momčadi za Olimpijske igre u 2000. Bio je izabran službenim partnerom australske i američke olimpijske ekipe za Olimpijske igre u Ateni 2004. Te je godine izabran za Službenog umjetnika Olimpijskih igara u Pekingu 2008. Billicheva slika, Beijing Cityspace (Svemir grada Pekinga) bila je službena slike rabljena u ponudi Pekinga za domaćinstvo tih Igara.
Add a comment        
 

 
Uz našu videorazglednicu Bijelih stijena u Gorskom kotaru želimo svim našim čitateljima sretnu Novu 2009. godinu.
Add a comment        
 

 
MisalHrvatska glagoljica ima dugi i zanimljivu povijest dugi više od tisuću godina. Hrvati koji su rabili glagoljicu bili su jedini narod u Europi koji je dobio posebnu dozvolu pape Inocenta IV. (1248.) za uporabu vlastitog jezika i tog (glagoljaškog) pisma u liturgiji. Preciznije, dozvola je formalno dodijeljena senjskom biskupu Filipu. No, posebna pažnja koju je Vatikan pokazivao prema glagoljaškoj liturgiji u stoljećima koja su uslijedila (čak i tiskanjem nekoliko glagoljaških misala u Rimu), pokazuje da se ta privilegija primjenjivala na sve hrvatske zemlje gdje se rabila glagoljaška liturgija, uglavnom duž obale. Kao što je dobro poznato, latinski je bio privilegirani jezik u crkvenim ceremonijama u Katoličkoj crkvi do 2. vatikanske sinode održane od 1962. do 1965., kad je odlučeno da se, umjesto latinskog jezika, u katoličkoj liturgiji dozvole domaći jezici. Zanimljivo je da se čak i danas u nekim hrvatskim crkvama rabi glagoljaška liturgija. 1252. godine je papa Innocent IV. Dozvolio benediktinskim glagoljaškim redovnicima u Omišlju, na otoku Krku, uporabu Hrvatske crkveno-slavonske liturgije i glagoljaškog pisma umjesto latinskog.
Add a comment        
 

 
Juraj MamekPrve godine 20. stoljeća u hrvatskoj političkoj povijesti bile su burne i sudbonosne. Bile su one značajne ne samo u Hrvatskoj, nego i među Hrvatima u Americi i drugim dijelovima svijeta. Godina 1903. bila je puna nemira i buna, posebice u užoj Hrvatskoj i Slavoniji. Narod se pobunio protiv otvorene mađarizacije, koju je provodio zloglasni Khuen-Héderváry i domaći mađaroni. Hrvati širom Amerike, posebice u Chicagu, potaknuti prilikama u domovini, počinju se politički organizirati, skupljati i slati pomoć u Hrvatsku, te američkim političkim krugovima ukazivati na događnja u domovini, tražeći razumjevanje i pomoć u obrani hrvatskih prava. Pod vodstvom liberalnih snaga oko „Narodne omladine“ tih godina dolazi do politike „novog kursa“, a 1905. do Riječke i Zadarske rezolucije i time Srbi u Hrvatskoj postaju ravnopravan „narod“. Godina 1906. donosi pobjedu takozvane Hrvatsko-srpske koalicije na izborima za Hrvatski sabor. Vodeće osobe među Hrvatima u Chicagu i njihovo glasilo Hrvatska zastava bili su uglavnom naklonjeni politici „novog kursa“ i Hrvatsko-srpskoj koaliciji. U tim povodom napisanom članku lako je uočiti radost okupljenih čikaških Hrvata nakon pobjede opozicije na saborskim izborima iz svibnja 1906. Njihova ljubav za svoj narod i domovinu je veličanstvena. Oni vjeruju i nadaju se da je ovo sudbonosna prekretnica, da je to početak novog doba za hrvatski narod, da sviće ujedinjena i slobodna Hrvatska. (A.Čuvalo)
Add a comment        
 

 
brodolom sv. PavlaU knjizi Ignjata Đurđevića objavljenoj u Veneciji 1730., napisanoj na latinskom jeziku, autor izlaže vrlo uvjerljive dokaze da je sv. Pavao doživio brodolom na hrvatskom otoku Mljetu, a ne na Malti. Knjiga je 2008. objavljena u hrvatskom prijevodu s latinskog, uz vrlo opširnu uvodnu znanstvenu studiju koju je dr. Miho Demović, na hrvatskom i engleskom jeziku. Sjetimo se da je papa Benedikt XVI. 2008. godinu proglasio Godinom svetog Pavla. Zanimljivo je da suvremeni prijevodi Biblije spominju da se brodolom kojeg je doživio sv. Pavao dogodio na "Malti" u Jadranskom moru (vidjeti Djela apostola, poglavlja 27 i 28). Malta se, međutim, nalazi u Libijskom moru, a ne u Jadranskom, Ime Malta trebalo bi biti Melita, kao što stoji u izvornoj grčkoj inačici Biblije i u latinskoj Vulgati, a što se bez ikakve sumnje odnosi na hrvatski otok Mljet.
Add a comment        
Pon, 25-05-2020, 16:16:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.