glagoljicaNekoliko je istaknutih europskih učenih ljudi spominjalo hrvatsku glagoljicu u svojim knjigama već u 16. i 17. stoljeću. Zanimljivo je da je ploča s glagoljaškim pismom bila uključena već 1664. u knjigu koju je pripremio Richard Daniel i objavio u Londonu. Ta je knjiga katalog različitih pisama koja su bila u uporabi u kršćanskom svijetu. Glagoljaško pismo prikazano u toj knjizi jasno se naziva Hrvatskim pismom (Croatian hand) ili Alphabetum Charvaticum. Knjiga sadrži i tablicu s Hrvatskim glagoljaškim kurzivnim pismom, kojeg Daniel naziva Sclavorum Alphabetum, i Hrvatsko-bosanskom ćirilicom (informacija potječe od profesora Ralpha Cleminsona).

Add a comment        
 

 
Povodom obilježavanja Dana državnosti donosimo mali podsjetnik na veliku i slavnu Hrvatsku vojsku i njenu veliku pobjedu u Domovinskom ratu. Riječ je o videozapisu iz 1995. kada je, neposredno pred akciju Oluja na jezeru Jarun u Zagrebu održan svečani mimohod - najveći prikaz hrvatskih oružanih snaga.
Add a comment        
 

 
Krčka pločaIstraživanja najstarijih oblika glagoljaškog pisma koja je obavila u sklopu svoje doktorske disertacije dr. sci. Marica Čunčić 1985. dovela su do otkrića trokutastog oblika glagoljice (kod koje se kod većine slova javljaju trokutasti oblici), koja potječe iz 9. i 10. stoljeća. Njeni se ostatci mogu pronaći na hrvatskim glagoljaškim zapisima – primjerice na Valunskoj ploči, Krčkoj ploči i Plominskoj ploči (redom s otoka Cresa, Krkam te s Istarskog poluotoka, prema dr. Čunčić svi potječu iz 10. stoljeća), a također i na nekim drugim starijim hrvatskim glagoljaškim spomenicima. Pretvaranjem trokuta u kružnice razvio se obli oblik glagoljice.
Add a comment        
 

 
DubrovnikPolovicom XVI. stoljeća zahvatila je Europu prva ekonomska kriza Novog vijeka. Vrlo su rijetki u ono vrijeme uočili njezine prave uzroke, a nitko nije tome davao naročito značenje. Tek u najnovije doba počelo se sustavno ispitivati ekonomske prilike onoga vremena, pa se prošlih godina osnovalo i jedno međunarodno udruženje koje se bavi specijalno tim. Kod nas se na tome nije još [1938.] ništa učinilo, premda su i neki dijelovi naše zemlje bili zahvaćeni time. O tome ima mnogo i vrlo interesantne građe u arhivima naših priobalnih gradova, naročito u Dubrovniku. Dubrovnik je, koliko znamo, bio najviše pogođen krizom. A to nije čudo. Sve važnije pojave u ekonomskom životu Europe tu su se isticale jače nego u drugim našim gradovima koji nisu bili slobodni niti su činili jedno samostalno gospodarsko područje. Ktome, Dubrovnik je stajao u neposrednoj, stalnoj i vrlo živoj vezi sa svim većim državama Europe, pa su prilike kod njih morale utjecati i na njega.(J.Tadić)
Add a comment        
 

 
Plominska pločaOstatak popisa čini 18 zapisa iz 11.-12. stoljeća, uklesanih u kamen oblom ili oblom/uglatom glagoljicom. Vrijedno je naglasiti da glagoljaški spomenici uklesani u kamen postoje samo među Hrvatima (u današnjoj Hrvatskoj i dijelovima BiH), i nigdje drugdje. Više podataka vidjeti na: Hrvatsko glagoljaško nasljeđe u području Dubrovnika.
Add a comment        
 

 
glagoljicaGlagoljica je počela dobivati uglati oblik, koji se obično naziva hrvatskim pismom u 12. stoljeću. Obli oblik isto tako postoji na najranijim hrvatskim glagoljaškim spomenicima. Nabrojat ćemo više od 30 najvažnijih hrvatskih glagoljaških dokumenata napisanih zaobljenom i/ili uglatom glagoljicom u najranijem razdoblju (11. i 12. stoljeće).
Add a comment        
 

 
SV ĆirilPrema mišljenju većine slavista, glagoljicu je stvorio Sveti Ćiril u drugoj polovini 9. stoljeća. Svi se slavisti, međutim, ne slažu s tim mišljenjem. Neki od njih vjeruju da je glagoljica morala postojati već ranije i da je imala prirodan razvoj kroz mnogo dulje razdoblje. U svakom slučaju, neka od glagoljaških slova su vrlo slična odgovarajućim slovima iz vrlo starih orijentalnih pisama: južno semitskog, samaritanskog (staro hebrejsko pismo), kretskih linearnih pisama A i B, armenskog, i dr. Neki slavisti smatraju da se pojava glagoljice u ovom dijelu Europe može zahvaliti velikim migracijama s Istoka. Pitanje podrijetla glagoljice po svemu sudeći još je uvijek teško i otvoreno pitanje. U najranijem razdoblju postojalo je u Ukrajini, Bugarskoj i Makedoniji, ali samo do 12. stoljeća, kada je prevladavajuća postala ćirilica (koja je u osnovi grčko pismo).
Add a comment        
 

 
Jacques ModerneSpomenimo ime Dobrića Dobričevića (Boninus de Boninis de Ragusia), Dubrovčanina rođenog na otoku Lastovu. Živio je od 1454. do 1528., i radio je kao tipograf u Veneciji, Veroni i Bresci. Svoje je posljednje godine proveo kao rektor Katedrale u Trevisu. Njegova dvojezična izdanja (latinski-talijanski) "Aesopus moralisatus” (Ezopove basne), Danteovi "Cantica" (Pjesmarica) "Commedia del Divino" (Božanska komedija) bila su najprije tiskana u Bresci 1487., a kasnije i u Francuskoj, u Lyonu.. Znamo za nekih 50 njegovih izdanja, od kojih velik broj potječe iz razdoblja 1483.-1491. koje je proveo u Bresci - oko 40. Hrvatska posjeduje 19 njegovih izdanja u 30 primjeraka. Najveći broj njihovih izdanja je u posjedu British Museuma iz Londona.
Add a comment        
 

 
KosinjPrva inkunabula (prvotisak, knjiga tiskana između otkrića tiskarskog stroja 1455. i 1500.) tiskana na hrvatskom jeziku na latinici bio je Lekcionar Bernardina Splićanina, tiskan 1495. u Veneciji. Nema sumnje da je nastao na osnovi ranijih glagoljaških lekcionara. Glagoljaške knjige nisu se tiskale samo u (Kosinj , Senj , Rijeka ), već i u Veneciji, u kojoj su u to vrijeme bile dvije glagoljaške crkve, te u Rimu. Vrlo rana pojava tiska kod Hrvata još je značajnija kad se primijeti da su u to vrijeme (konac 15. stoljeća) počela nadiranja Otomanskog Carstva . Znamo da su Hrvati sudjelovali u pripremi čak 150 inkunabula u Hrvatskoj i Zapadnoj Europi u razdoblju između 1474. i 1500. (dakle knjiga tiskanih tijekom najranijeg razdoblja tiskarstva, 1455 - 1500).
Add a comment        
Ned, 20-10-2019, 20:04:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.