Njujorški misalNjujorški misal, 1400.-1410. napisan je na području Zadra ili Like-Krbave, sada je u posjedu knjižnice Pierpont Morgan Library iz New Yorka. Ponovno ga je tiskao izdavač Otto Sagner Verlag (München) 1977. s uvodom Henrika Birnbauma (SAD). Podrijetlo: Zadar ili područje Lika-Krbava. Frederick North, šesti Earl of Guilford (1766.-1827.), sa svojom knjiškom etiketom; njegova prodaja, Evans, 1830., kupio Thorpe za Sir Thomasa Phillipsa. Nadmetao se na aukciji sa Sir Fredericom Maddenom, koji je radio za British Museum.

Add a comment        
 

 

misalGlagoljaško pismo predstavlja vjerojatno najzanimljiviji spomenik kulture Hrvatske. Naše glagoljaške knjige (pisane i tiskane) raštrkane su po mnogim državnim knjižnicama i muzejima diljem svijeta, u čak 26 država, u otprilike 60 gradova izvan Hrvatske: 1. Austrija: Beč, Innsbruck, Schwarzau, Linz, Güssing, Graz 2. Bosna i Hercegovina: Sarajevo (Zemaljski muzej), Fojnica (Muzej franjevačkog samostana), Posušje (Grac), Humac (Franjevački muzej), Banja Luka (Muzej Bosanske krajine), Livno, i neighbokolica Jajca (otkriveno 1996.).3. Bugarska: Sofija 4. Češka: Prag, Sazava...

Add a comment        
 

 

Stipan KonzulTisuće knjiga bilo je tiskano na hrvatskoj glagoljici, neke i na hrvatskoj ćirilici tijekom minulih stoljeća. Tiskanju mnogih od njih velikodušno su pomogli hrvatski protestanti koji su bili aktivni u Wittenbergu i Urachu u Njemačkoj u 16. stoljeću. Između 1561. i 1565. tiskano je tridesetak knjiga u nakladi od 25.000 primjeraka, od kojih je 300 sačuvano. Na naslovnoj stranici Glagoljaškog katekizma kojeg je pripremio hrvatski glagoljaški svećenik Stipan Konzul iz Istre, a koji je tiskan u njemačkom gradu Tübingenu 1561. eksplicitno stoji da je napisan na Crobatischen Sprach (hrvatski jezik). Zanimljivo je da je nekoliko izdanja bilo tiskano za Talijane koji su živjeli u Istri (naravno, na talijanskom jeziku, latinicom).

Add a comment        
 

 

Hrvatska danas obilježava Dan domovinske zahvalnosti, odnosno pobjedničke akcije Hrvatske vojske pod nazivom "Oluja" kojom je u samo 72 sata oslobođeno 10.400 četvornih kilometara hrvatskog teritorija okupiranog od strane pobunjenih Srba.

Add a comment        
 

 
Acta CroaticaHrvati posjeduju obimnu zbirku od više od 800 pravnih dokumenata, statuta itd., pisanih narječjima između 1100. i kraja 16. stoljeća – više nego bilo koji drugi slavenski narod. Ta izuzetno važna zbirka posjednica zvana Acta Croatica (ili Listine hrvatske) predstavlja bogat izvor srednjovjekovnog hrvatskog jezika. Većina dokumenata pisana je glagoljicom, a neki hrvatskom ćirilicom ili latinicom. Zbirku "Acta Croatica" objavit će Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Prva dva nepotpuna izdanja bila su 1863. i 1898.
Add a comment        
 

 
Hrvatska ćirilicaKratka napomena o hrvatskoj glagoljici i hrvatskoj ćirilici (vidjeti dolje) može se naći u djelu Viaggio in Dalmazia (Putovanje u Dalmaciju) Alberta Fortisa, objavljeno u Veneciji 1774. Ta je knjiga poznata i po tome što je slavnu hrvatsku pjesmu Hasanaginica donijela europskoj publici. Vidjeti i web stranicu Hrvatske ćirilice.
Add a comment        
 

 

glagoljaši1591. je talijanski učenjak Angelo Rocca (osnivač knjižnice Angelica u Rimu) napisao knjigu u koju je uključeno glagoljaško pismo (A. Rocca: Biblioteca Apostolica Vaticana a Sixto V... translata, Roma, 1591: Alfabeto glagolitico). Mavro Orbini, hrvatski povjesničar i benediktinski svećenik je u svojoj Il regno de gli Slavi, objavljenoj u Pesaru 1601., dao opis i tablicu hrvatske glagoljice (zvane Buchuiza) i ćirilice (zvane Chiuriliza). No, mora se biti vrlo oprezan s tumačenjem sadržaja te knjige (vidjeti [Gavran, IV]). Spomenimo usput da je on izdao i Ljetopis popa Dukljanina, jedan od najstarijih hrvatskih književnih djela i historiografskih kronika, koji potječe iz 12. stoljeća. Orbinijeva druga djela u svezi povijesti Bugara predstavljaju početak moderne historiografije tog naroda.

Add a comment        
 

 
glagoljicaVrlo rano, još 1545. je talijanski enciklopedist Giovanni Batista Palatino predstavio glagoljaško pismo u Rimu u drugom izdanju svoje Libro Nouvo (Libro nel qual s'insegna a scrivere ogni sorte lettera, antica et moderna...), između 29 pisama koja je pripremio za tisak. On je tvrdio da je glagoljicu (koju naziva Buchuizza - bukvica) stvorio Sveti Jeronim, i da je "različita od svih postojećih pisama ". Spominje i da postoje ,mnogobrojni brevijari i misali pisani glagoljicom, uključujući Glagoljašku Bibliju (...et anco la Biblia). U knjizi je prikazana i hrvatska ćirilica, kroz natpis na grobu Bosanske kraljice Katarine (15. stoljeće).
Add a comment        
 

 
DubrovnikFrancuski poslanik Jean de la Vigne sahranjen je u Dubrovniku, a pogrebu su nazočila sva vlastela s knezom na čelu. Jorjo Tadić 24. veljače 1936, str. 10, kaže (ponešto kroatizirano): "U prvoj polovici XVI. vijeka Francuska je sa svih strana bila obuhvaćena zemljama dinastije Habsburgovaca. Za nekoliko desetljeća vodila se žestoka borba između njih, jer su i jedni i drugi htjeli sebi osigurati apsolutnu premoć u zapadnoj Europi. Ali kad su konačno Habsburgovci, odnosno Španjolska, ostali pobjednici na svim bojištima, i kada je Francuska ostala usamljena, francuski kralj François I. potražio je saveznike na potpuno drugoj starni, u Turskoj. Posredstvom jednog člana naše vlasteoske obitelji Frankopana, ove vrlo ogorčene protivnice Habsburgovaca, Francuzi su preko Bosne uspostavili prve veze s Turcima, odmah poslije svog velikoga poraza kod Pavije (1525.).
Add a comment        
Pon, 18-11-2019, 19:43:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.