Krbavsko poljeU zadnjem desetljeću 15. stoljeća Hrvatsko je Kraljevstvo s juga i istoka, od Dunava do rijeke Cetine, bilo okruženo osvajačkom ratnom silom Osmanlijskog Carstva. Već je odavna propalo Srpsko Carstvo porazom srpske vojske na Kosovu polju 1389. godine, osvajanjem posljednjih utvrđenih gradova i pogubljenjem kralja Stjepana Tomaševića 1463. pada pod tursku vlast i Bosansko Kraljevstvo. Hrvatske granice brani hrvatsko plemstvo i slabe snage ugarsko-hrvatskoga kralja. Sve veće turske vojske upadaju u dubinu prostora hrvatskih zemalja, pljačkajući i paleći zemlju, naselja i gradove. Jedan od takvih turskih napada dogodio se ljeti 1491. godine i završio je velikim porazom turskih akinđžija u klancima Vrpila, nedaleko od Korenice. U taj je pohod poslao Turke Jakub-paša, novi turski upravitelj Bosanskog pašaluka. Da bi se osvetio, Jakub-paša odmah počinje pripremati novi napad na zemlje Hrvata. Cijele 1492. godine u Varešu kuje nova oružja, mačeve i sablje, noževe i helebarde. Mjeseca srpnja 1493. podiže se sjajno opremljena turska vojska na novu pljačku po Hrvatskoj.(http://hr-mucenici.hbk.hr)

Add a comment        
 

 

Ivan MeštrovićPremda je Drugi svjetski rat završio u svibnju 1945., rat protiv hrvatskog naroda nastavio se i u poraću. Nastavilo se s borbom na ostvarenju velikosrpskog plana, koji je bio i ostao dobro poznat svim Hravtima, osim nekim bivšim i sadašnji političarima i balkanskim „vizionarima" u Hrvatskoj. Režimi, ljudi i taktike su se mijenjale, ali velikosrpski cilj je ostao isti. Čini se da Hrvati (ili barem jedan oveći broj) pate od sindroma tučene žene te se nikako ne daju otkinuti iz „zagrljaja" partnera koji im se već odavno „uvukao pod kožu" i terorizira ih. O prilikama u Hrvatskoj u poraću svjedoči i izvješće nepoznatog autora iz Hrvatske, koje je u Americi primio slavni hrvatski umjetnik Ivan Meštrović. Stari Meštar, koji je i sam nekoć bio pobornik hrvatsko-srpskog jedinstva, popratio je dopis iz domovine pismom uredništvu Zajedničara, glasila Hrvatske bratske zajednice u Americi, uz zamolbu da ga objave i upozore svoje članove i čitatelje o prilikama u Hrvatskoj. Zamijetiti je da Meštar u svom pismu govori o „srpsko-hrvatskim nesuglasicama", premda je zasigurno svjestan da to nisu nikave „nesuglasnice" već brutalan velikosrpski imperijalizam. Valjda čuva nadu da se ipak može naći kakva-takva suglasnost između Hrvata i Srba. Mogućnost takve „suglasnosti" najbolje je došla do izražaja tokom Domovinskog rata. To svjedoče Vukovar, Škabrnja, Dubrovnik, Gospić...(A.Čuvalo)

Add a comment        
 

 

ChicagoKrvava događanja 1903. god. u Hrvatskoj, odjeknula su širom svijeta, u prvom redu među Hrvatima u Americi. Hrvati Chicaga su se okupili 21. svibnja 1903., da bi digli zajednčki glas protiv progona, dali podršku narodu i prikupili pomoć za progonjene. Lokalne češke novine Denni Hlasatel /Dnevni glasnik/ donio je o tom okupljanju slijedeće izvješće. "Gotovo četiri stotine jedrih Hrvata sastalo se u dvorani na križanju Center Ave. i 18. ulice da bi protestirali protiv razuzdane vladavine mađarske vlade i njezina vjernog sluge, pogubnog Khuena-Hedervarya u Hrvatskoj. Tamošnje prilike su poznate našem narodu iz novinskih izvješća. Prijeki sud je danas uveden u mnogim gradovima. Vojnici pucaju u narod bez milosrđa i uhićeni su nemilosrdno osuđivani na vješanje. Ovo je nagrada Hrvatima za njihovu obranu cara i njegove vladavine 1848. od ovih istih Mađara, koji ih danas tlače, samo zato što brane svoja prava koja su im po zakonu dana. U Austro-Ugarskoj nema prava i, kako neki hrvatski student izreče: „Dokle kozačko kopito ne udari po bečkom glavnom trgu dotle neće biti prava za Slavene u Austriji." [Napomena. Primorski pravaš Erasmon Barčić je negdje 1880-tih izjavio u saboru: "Dokle rusko kozačko kopito ne zazveči na bečkim pločnicima, dotle ne bude ni sreće ni slobode za narode naše monarhije!"](A.Čuvalo)

Add a comment        
 

 

ČipkaJedna od istaknutih značajki hrvatske nacionalne umjetnosti može se pronaći ma slavnoj Paškoj čipki. Izuzetno precizan i neumoran rad suncem oprženih žena s hrvatskog otoka Paga bio je izuzetno cijenjen kod europske aristokracije. Austrijska carica Marija Terezija (1717.-1780.), posjetila je otok Pag isključivo stoga da se upozna s čipkaricama i njihovom umjetnosti. Nakon toga pozvala je tri od njih da stalno rade na carskom dvoru u Beču. Neke od najstarijih hrvatskih čipki, koje potječu iz 16. stoljeća, mogu se razgledati u Benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru.Vidjeti Hrvatska narodna umjetnost.

Add a comment        
 

 

BunjevciVrlo su zanimljive naivne umjetnice, zvane slamarke, iz Tavankuta (kao i iz Subotice), bunjevačke Hrvatice iz Bačke, na zapadu Vojvodine. Ime slamarke izvedeno je iz riječi slama. Te umjetnice tkaju slamu za svoje prekrasne i poetske opise njihovog života na salašu, maloj oazi s kućicom na beskrajnoj panonskoj zlatnoj ravnici punoj žita, s nekoliko stabala.

Add a comment        
 

 

Pariz na 26 gigapikselaNa Internetu smo naišli na jedan mali biser s vizurom Pariza. Radi se o tehnički odlično izvedenoj panorami glavnog grada Francuske s pogledom od skoro 360 stupnjeva. Oni koji će slijediti ovu poveznicu, www.paris-26-gigapixels.com, neka to ne čine ako nemaju barem desetak minuta slobodnoga vremena. Naime, 26 gigapiksela je zaista jako, jako puno, tako da se panorama jednog od najromantičnijih gradova na svijetu može proučavati satima do zadnje pojedinosti. Odmah nam pada na pamet kako bi nešto slično bilo zgodno napraviti i s hrvatskim gradovima ili krajolicima. Ima li možda dragovoljaca da tako nešto slično postavimo na Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća? Uz reportaže koje imamo to bi sigurno bio pun pogodak.(mm)

Add a comment        
 

 

Moj pjesme moji snoviSvake godine u svijetu se proizvede velik broj filmova. A ipak svatko od nas može na prste jedne ruke nabrojati one koji nam mijenjaju život i način na koji ga osjećamo. Jedan od takvih filmova je „Moje pjesme, moji snovi“ (The Sound of Music“) iz 1965. godine u kojem glume Julie Andrews i Christopher Plummer. Priča je to o obiteljskim vrijednostima i ljudskim idealima, o ljubavi između muškarca i žene, o roditeljskoj ljubavi i ljubavi prema domovini za koju se spremno podnosi žrtva. Film je snimljen prema autobiografiji Marie Auguste von Trapp, a priča je, vjerujem, svima poznata: umirovljeni pomorski časnik nestale k.u.k. monarhije, nakon smrti supruge živi sam s djecom na imanju blizu Salzburga. Kao guvernantu zapošljava mladu Mariju Kutscher, novakinju iz obližnjeg benediktinskog samostana. Stega i spontanost, glazba, dječji nestašluci i fin kućni odgoj, rađanje ljubavi između muškarca i žene, te bijeg iz nacističke Austrije teme su filma. Malo tko međutim zna da postoji i autobiografija Georga von Trappa i da je taj najodlikovaniji podmornički kapetan propale Monarhije rođen i školovan u Hrvatskoj, gdje je upoznao i svoju prvu suprugu, i gdje mu je rođeno prvo troje djece. Priča o njihovu susretu i ljubavi ujedno je međutim i priča o dva važna monarhijska središta: mornaričke Pule i trgovačko-industrijske Rijeke.(A.Rešetar)

Add a comment        
 

 

Nikola TeslaS internetskih stranica www.hrvatskipravoslavci.com donosimo članak Dražena Stjepandića u kojem otkriva tajne osobnog dnevnika Nikole Tesle, odnosno daje odgovor na pitanje zašto ga Beograd uporno skriva od očiju javnosti. "Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji preci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. stoljeću došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prapreci došli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalinići, također su hrvatski plemići iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otići u Bosansku krajinu (turska Hrvatska) i tamo se oženio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obrađuje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio časnik u ličkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!“

Add a comment        
 

 

TemplariDuboka religiozna dinamika iz koje su nastali križarski pokreti dovela je do nastanka redovnika – vitezova. Nastala su tri velika viteška reda: Ivanovci, Templari i Njemački red. Osim triju redovničkih zavjeta obvezali su se služiti iscrpljenim i oboljelim hodočasnicima te da će štititi sveta mjesta protiv nevjernika. „Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama“ poznati još kao „Vitezovi Templari“ ili samo „Templari“, osnovani su od strane osmorice francuskih vitezova 1118. godine. Prepoznatljivi su bili po crnom ogrtaču s crvenim križem na prsima. Prvobitno središte reda bilo je u blizini mjesta gdje je nekada stajao Salomonov hram, „Templum Salomonis“, po kojemu su i dobili ime. Osnovani su s ciljem da bi pomogli u obrani novog Jeruzalemskog kraljevstva od okolnih muslimana kao i da bi štitili sve brojnije hodočasnike koji su pristizali u Svetu Zemlju nakon oslobođenja.(D.Patafta)

Add a comment        
Pon, 18-11-2019, 20:30:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.