Desnim klikom na slike koje se ovdje izmjenjuju otvara se padajući izbornik s kojim je slike moguće pohraniti u njihovoj punoj razlučivosti (obično 800 točkica za dužu stranicu). Sve slike su ustupljene Portalu HKV-a i mogu se slobodno preuzeti. Njihova imena otkrivaju približnu lokaciju gdje su snimljene.
 

 
Cithara OctochordaCithara Octochorda najznačajnija je stara zbirka latinsko-hrvatskih crkvenih pjesama. Objavljena je 1701. u Beču, pretisak je objavljen 1723. ponovno u Beču, a 1757. je tiskana i u Zagrebu. Ova impresivna, monumentalna knjiga sadrži 235 hrvatskih pjesama na kajkavskom dijalektu. Pjesme su predstavljale dio takozvane Zagrebačke crkvene službe, koja je ukinuta 1878. godine. Vrlo lijepa internetska stranica posvećena ovom biseru hrvatske kulture može se naći na adresi Nacionalne i sveučilišne knjižnice [Cithara Octochorda].
Add a comment        
 

 
Zdravko DučmelićZdravko Dučmelić (1923.-1989.), izuzetni hrvatski umjetnik rođen je u Vinkovcima. Studirao je slikarstvo u Zagrebu, Rimu i Madridu (Real Academia de San Fernando), a 1949. je emigrirao u Argentinu. Od 1963. do 1966. bio je ravnatelj argentinske umjetničke akademije Escuela Superior de Artes de la Universidad Nacional de Cuyo. Dučmelić je maestralno ilustrirao slavnu "Laberintos" (Labirinti), koju je napisao Jorge Luis Borges (Izdao: De Arte Gaglianone, Buenos Aires, 1983.), svojim nadrealističkim, kvazi-metafizičkim djelima (...el pintor preferido de Borges = Borgesov najdraži slikar).
Add a comment        
 

 
Bartol ĐurđevićBartol Gyurgieuvits (Bartol Đurđević) (1506.-1566.), rođen je u Turopolju pokraj Zagreba. Četrnaest godina proveo je kao rob u Turskom carstvu. Nakon što je uspio pobjeći u Europu, objavio je brojna djela o Turcima. Među njima je i De Turcarum ritu et caeremoniis (O turskim običajima i ceremonijama) (djelo je napisao pod imenom Bartholomeus Georgievits), koje je objavljeno u Amsterdamu 1544. U tom je djelu između ostalog opisao značajke glazbe islamskog društva. Bio je među prvima u Europi koji se bavio islamskom glazbom, i djelo mu je prevedeno na sedam jezika. Uistinu je bilo popularno diljem Europe: djelo je doživjelo 77 (!) izdanja.
Add a comment        
 

 
Pavao TijanPavao Tijan izuzetni je hrvatski enciklopedist rođen u gradu Senju. 1945. je emigrirao u Italiju gdje je objavio svoju knjigu Martyrium Croatiae (Hrvatsko mučeništvo) u Rimu 1946. U Španjolskoj je bio sveučilišni profesor u Madridu, znan kao don Pablo Tijan Roncevic. Pavao Tijan nositelj je prestižne kolajne španjolskog kralja - Cruz de Alfonso X el Sabio (Encomienda con Place de Alfonso X El Sabio del Estado español por sus meritos en el campo de la cultura (Kolajna Alfonsa X. 'Mudraca', od španjolske države, za njegove doprinose na polju kulture).
Add a comment        
 

 
BajamontiNe možemo poreći činjenicu da neki poznati povjesničari hrvatske glazbe (primjerice Lovro Županović, Ennio Stipčević) dokazuju da je prva hrvatska opera 80 godina prije opere "Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskog. Ime skladatelja je Julije Bajamonti (1744.-1800.). 1796. je Bajamonti napisao članak "Il medico e la musica" ("Liječnik i glazba"), esej o terapiji glazbom, jedan od prvih u povijesti, u kojem je pokazao da glazba ima terapeutsku snagu. Bio je najplodniji i najraznolikiji hrvatski skladatelj svog vremena (230 djela, neka su nedovršena).
Add a comment        
 

 
CrvenkovichOvoljetnošnje Olimpijske igre svi smo rado gledali. Divili smo se čarobnim izvedbama kod otvaranja i zatvaranja igara u Pekingu. Nešto takvo može se dogoditi samo u zemlji s toliko milijuna ljudi i gdje vlada politički sustav po kojem svi moraju „plesati“ kako vrh dirigira! Ali pravo naše divljenje ide športašima koji su godinama, iz dana u dan, uvježbavali svoje vještine i dospjeli do svjetskih vrhunaca. Hrvati, ne samo u domovini, nego i u svijetu dosezali su i dosežu među najbolje u športu. Više puta su zapisani pod imenima drugih država i političkih tvorevina, ali su ipak Hrvati, a njihovi uspjesi idu na čast narodu iz kojeg potječu. Tako je jedna od najuspješnijih u Americi i u svijetu u skakanju u vodu s 3-metarske daske i 10 metara visoke skakaonice bila američka Hrvatica Helen Crlenkovich, od milja zvana "Klinky". O njoj, vjerujem, dosad niste čuli (ili vrlo malo), pa evo nekoliko crtica o toj slavnoj američkoj športasici hrvatskog podrijetla i njezinoj obitelji.(dr.A.Čuvalo)
Add a comment        
 

 
CrvenkovichOvoljetnošnje Olimpijske igre svi smo rado gledali. Divili smo se čarobnim izvedbama kod otvaranja i zatvaranja igara u Pekingu. Nešto takvo može se dogoditi samo u zemlji s toliko milijuna ljudi i gdje vlada politički sustav po kojem svi moraju „plesati“ kako vrh dirigira! Ali pravo naše divljenje ide športašima koji su godinama, iz dana u dan, uvježbavali svoje vještine i dospjeli do svjetskih vrhunaca. Hrvati, ne samo u domovini, nego i u svijetu dosezali su i dosežu među najbolje u športu. Više puta su zapisani pod imenima drugih država i političkih tvorevina, ali su ipak Hrvati, a njihovi uspjesi idu na čast narodu iz kojeg potječu. Tako je jedna od najuspješnijih u Americi i u svijetu u skakanju u vodu s 3-metarske daske i 10 metara visoke skakaonice bila američka Hrvatica Helen Crlenkovich, od milja zvana "Klinky". O njoj, vjerujem, dosad niste čuli (ili vrlo malo), pa evo nekoliko crtica o toj slavnoj američkoj športasici hrvatskog podrijetla i njezinoj obitelji.(dr.A.Čuvalo)
Add a comment        
 

 
RogošićVeljko Rogošić je bio proglašen svjetskim prvakom od strane Međunarodnog saveza za daljinsko plivanje četiri puta između 1971. i 1974. Prvi je preplivao 200 kilometara bez prekida. Na stazi od Grada pokraj Trsta u Italiji do Ricconea kraj Ancone postavio je svjetski rekord u daljinskom plivanju od 225 kilometara (tijekom tog plivanja izgubio je 16 kg. 1992. je taj izuzetni športaš uvršten u Kuću slavnih maratonskog plivanja Floridi u SAD, Sudjelovao je u Domovinskom ratu protiv velikosrpske agresije na Hrvatsku i jedan od osnivača hrvatskih pomorskih jedinica. Predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je Medaljom Domovinskog rata.
Add a comment        
Pon, 9-12-2019, 05:22:56

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.