glagoljaši1591. je talijanski učenjak Angelo Rocca (osnivač knjižnice Angelica u Rimu) napisao knjigu u koju je uključeno glagoljaško pismo (A. Rocca: Biblioteca Apostolica Vaticana a Sixto V... translata, Roma, 1591: Alfabeto glagolitico). Mavro Orbini, hrvatski povjesničar i benediktinski svećenik je u svojoj Il regno de gli Slavi, objavljenoj u Pesaru 1601., dao opis i tablicu hrvatske glagoljice (zvane Buchuiza) i ćirilice (zvane Chiuriliza). No, mora se biti vrlo oprezan s tumačenjem sadržaja te knjige (vidjeti [Gavran, IV]). Spomenimo usput da je on izdao i Ljetopis popa Dukljanina, jedan od najstarijih hrvatskih književnih djela i historiografskih kronika, koji potječe iz 12. stoljeća. Orbinijeva druga djela u svezi povijesti Bugara predstavljaju početak moderne historiografije tog naroda.

Add a comment        
 

 
glagoljicaVrlo rano, još 1545. je talijanski enciklopedist Giovanni Batista Palatino predstavio glagoljaško pismo u Rimu u drugom izdanju svoje Libro Nouvo (Libro nel qual s'insegna a scrivere ogni sorte lettera, antica et moderna...), između 29 pisama koja je pripremio za tisak. On je tvrdio da je glagoljicu (koju naziva Buchuizza - bukvica) stvorio Sveti Jeronim, i da je "različita od svih postojećih pisama ". Spominje i da postoje ,mnogobrojni brevijari i misali pisani glagoljicom, uključujući Glagoljašku Bibliju (...et anco la Biblia). U knjizi je prikazana i hrvatska ćirilica, kroz natpis na grobu Bosanske kraljice Katarine (15. stoljeće).
Add a comment        
 

 
DubrovnikFrancuski poslanik Jean de la Vigne sahranjen je u Dubrovniku, a pogrebu su nazočila sva vlastela s knezom na čelu. Jorjo Tadić 24. veljače 1936, str. 10, kaže (ponešto kroatizirano): "U prvoj polovici XVI. vijeka Francuska je sa svih strana bila obuhvaćena zemljama dinastije Habsburgovaca. Za nekoliko desetljeća vodila se žestoka borba između njih, jer su i jedni i drugi htjeli sebi osigurati apsolutnu premoć u zapadnoj Europi. Ali kad su konačno Habsburgovci, odnosno Španjolska, ostali pobjednici na svim bojištima, i kada je Francuska ostala usamljena, francuski kralj François I. potražio je saveznike na potpuno drugoj starni, u Turskoj. Posredstvom jednog člana naše vlasteoske obitelji Frankopana, ove vrlo ogorčene protivnice Habsburgovaca, Francuzi su preko Bosne uspostavili prve veze s Turcima, odmah poslije svog velikoga poraza kod Pavije (1525.).
Add a comment        
 

 

glagoljicaNekoliko je istaknutih europskih učenih ljudi spominjalo hrvatsku glagoljicu u svojim knjigama već u 16. i 17. stoljeću. Zanimljivo je da je ploča s glagoljaškim pismom bila uključena već 1664. u knjigu koju je pripremio Richard Daniel i objavio u Londonu. Ta je knjiga katalog različitih pisama koja su bila u uporabi u kršćanskom svijetu. Glagoljaško pismo prikazano u toj knjizi jasno se naziva Hrvatskim pismom (Croatian hand) ili Alphabetum Charvaticum. Knjiga sadrži i tablicu s Hrvatskim glagoljaškim kurzivnim pismom, kojeg Daniel naziva Sclavorum Alphabetum, i Hrvatsko-bosanskom ćirilicom (informacija potječe od profesora Ralpha Cleminsona).

Add a comment        
 

 
Povodom obilježavanja Dana državnosti donosimo mali podsjetnik na veliku i slavnu Hrvatsku vojsku i njenu veliku pobjedu u Domovinskom ratu. Riječ je o videozapisu iz 1995. kada je, neposredno pred akciju Oluja na jezeru Jarun u Zagrebu održan svečani mimohod - najveći prikaz hrvatskih oružanih snaga.
Add a comment        
 

 
Krčka pločaIstraživanja najstarijih oblika glagoljaškog pisma koja je obavila u sklopu svoje doktorske disertacije dr. sci. Marica Čunčić 1985. dovela su do otkrića trokutastog oblika glagoljice (kod koje se kod većine slova javljaju trokutasti oblici), koja potječe iz 9. i 10. stoljeća. Njeni se ostatci mogu pronaći na hrvatskim glagoljaškim zapisima – primjerice na Valunskoj ploči, Krčkoj ploči i Plominskoj ploči (redom s otoka Cresa, Krkam te s Istarskog poluotoka, prema dr. Čunčić svi potječu iz 10. stoljeća), a također i na nekim drugim starijim hrvatskim glagoljaškim spomenicima. Pretvaranjem trokuta u kružnice razvio se obli oblik glagoljice.
Add a comment        
 

 
DubrovnikPolovicom XVI. stoljeća zahvatila je Europu prva ekonomska kriza Novog vijeka. Vrlo su rijetki u ono vrijeme uočili njezine prave uzroke, a nitko nije tome davao naročito značenje. Tek u najnovije doba počelo se sustavno ispitivati ekonomske prilike onoga vremena, pa se prošlih godina osnovalo i jedno međunarodno udruženje koje se bavi specijalno tim. Kod nas se na tome nije još [1938.] ništa učinilo, premda su i neki dijelovi naše zemlje bili zahvaćeni time. O tome ima mnogo i vrlo interesantne građe u arhivima naših priobalnih gradova, naročito u Dubrovniku. Dubrovnik je, koliko znamo, bio najviše pogođen krizom. A to nije čudo. Sve važnije pojave u ekonomskom životu Europe tu su se isticale jače nego u drugim našim gradovima koji nisu bili slobodni niti su činili jedno samostalno gospodarsko područje. Ktome, Dubrovnik je stajao u neposrednoj, stalnoj i vrlo živoj vezi sa svim većim državama Europe, pa su prilike kod njih morale utjecati i na njega.(J.Tadić)
Add a comment        
 

 
Plominska pločaOstatak popisa čini 18 zapisa iz 11.-12. stoljeća, uklesanih u kamen oblom ili oblom/uglatom glagoljicom. Vrijedno je naglasiti da glagoljaški spomenici uklesani u kamen postoje samo među Hrvatima (u današnjoj Hrvatskoj i dijelovima BiH), i nigdje drugdje. Više podataka vidjeti na: Hrvatsko glagoljaško nasljeđe u području Dubrovnika.
Add a comment        
 

 
glagoljicaGlagoljica je počela dobivati uglati oblik, koji se obično naziva hrvatskim pismom u 12. stoljeću. Obli oblik isto tako postoji na najranijim hrvatskim glagoljaškim spomenicima. Nabrojat ćemo više od 30 najvažnijih hrvatskih glagoljaških dokumenata napisanih zaobljenom i/ili uglatom glagoljicom u najranijem razdoblju (11. i 12. stoljeće).
Add a comment        
Uto, 29-09-2020, 07:31:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.