Teroristički „pravosudni" sustav RSK

Jedna od podorganizacija velikosrpske tvorevine RSK bili su i pravosuđe i uprava. O njoj postoji pozamašna dokumentacija. Na primjer, Ratko Kor-lat poslao je »U Kninu, 30. april 1992. god.« »Ministarstvu za pravosuđe i upravu RSK« pisani »Zahtjev za razrješenje funkcije Okružnog javnog tužioca u Okružnom javnom tužilaštvu Knin«. Dojadilo mu!

»Na funkciji Okružnog javnog tužioca u Okružnom javnom tužilaštvu Knin nalazim se od 1. novembra 1991. godine, dakle, od samog početka rada ovoga novoosnivanog pravosudnog organa RSK«. Prije, u SRH, radio je kao »Op-štinski javni tužilac u Opštinskom javnom tužilaštvu Korenica, i to počev od 1. jula 1986. godine«, a »do dolaska u Okružno javno tužilaštvo u Knin nalazio sam se u jedinicama Teritorijalne odbrane Korenica, što će reći, da sam zamijenio vojničke čizme i pušku i ratovanje sa radom u pravosuđu odnosno pionirskim radom na formiranju pravosuđa RSK.«

»Ostao vjeran Krajini... da doprinesem stvaranju države«

»Kao srpski prognanik iz Zadra radio sam u Korenici više od pet godina, dok mi je familija - supruga sa dvoje malodobne djece živjela u Zadru. Nisam to želio, "Prognanik"»Kao srpski prognanik iz Zadra radio sam u Korenici više od pet godina, dok mi je familija - supruga sa dvoje malodobne djece živjela u Zadru. Nisam to želio, ali zaposlenja za suprugu nisam mogao dobiti u Korenici. Putovao sam vikendom u posjetu familiji. Kada je postalo nesnošljivo supruga je sa djecom pobjegla iz Zadra u julu mjesecu prošle godine u Beograd. Mogao sam i ja, kao što su to puno njih učinili ne samo iz Like već iz Krajine također otići put Beograda, ali sam i dalje ostao vjeran Krajini i svojim radom i prisutnošcu da doprinesem stvaranju države. Ukoliko sam tome i djelom doprinio čini me posebno ponosnim«.ali zaposlenja za suprugu nisam mogao dobiti u Korenici. Putovao sam vikendom u posjetu familiji. Kada je postalo nesnošljivo supruga je sa djecom pobjegla iz Zadra u julu mjesecu prošle godine u Beograd. Mogao sam i ja, kao što su to puno njih učinili ne samo iz Like već iz Krajine također otići put Beograda, ali sam i dalje ostao vjeran Krajini i svojim radom i prisutnošcu da doprinesem stvaranju države. Ukoliko sam tome i djelom doprinio čini me posebno ponosnim«.

Razrješenje traži jer je posrijedi »nedostatak elementarnih uslova za rad (kancelarijskog materijala, pisaćih mašina, novca za otpremu pošte i da se ne nabraja više), a da se ne govori o visini plaća nosioca pravosudne funkcije koja je doskora bila svega 7.200 dinara«. Osim toga: »Kroz svo to vrijeme radnici u opštinama ovog pravosudnog okruga, pa i općine Knin, dobivali su neusporedivo veće plaće, pa čak i naknade za prevozne troškove, topli obrok te regres za godišnji odmor.«

Ključan razlog nezadovoljstva: »Pored iznijetih problema, mogu istaći da sam bio sprečavan i to fizički upotrebom naoružanih zatvorskih stražara Okružnog zatvora u Kninu da obavljam svoj posao. Smatram da ovaj posao obavljam krajnje savjesno i odgovorno te stručno. Povod fizičkog odstranjenja sa posla bio je jedan predmet protiv Milana Babića, Matković Riste, Macura Lazara i Šolaja Ljubice.« Spominje da pripada »maloj grupi ljudi koja se bori protiv kriminala i koja nastoji uspostaviti pravnu sigurnost građana na određenom području«, pa kako to u RSK nije uspio, eto, traži razrješenje i valjda opet čizme i pušku - ili put Beograda.

Presuđivalo se po propisima iz Beograda!

U dokumentu od 25. siječnja 1993., »broj: S-09-P-5/93«, što ga je sastavio »Opštinski sud za prekršaje, Karlovac sa sjedištem u Krnjaku«, a potpisao »sudija Čedomir« (prezime nečitljivo - i on se žali da od »opštine« mora posuđivati »pisaču mašinu«!) piše: »Opština Karlovac sa sjedištem u Krnjaku novoformirana (je) Opština u RSK, gdje ranije nije postojao sud za prekršaje, što znači da je najprije trebalo stvoriti osnovne organizacione i materijalne uslove za rad suda.«

Stoga »osigurana je privremeno kancelarija za ovaj sud, a zatim sam morao nabavljati na razne načine najpotrebnije propise, bilo savezne bilo republičke, neophodne za vođenje postupka, na početku nisam ništa zatekao od bilo kojih propisa, pa sam ih nabavljao uz veliku pomoć iz Knina, Gline i Beograda, tako da je danas situacija u tom pogledu puno bolja, iako još nedovoljno dobra«. Trudeći se, priznaje, uspio je »donekle nabaviti« - »obrasce, zapisnike, pozive, omote spisa i drugo«. Bilo je to 1993., kada se još presuđivalo prema propisima iz Beograda!

Godine 1994. stanje je već bilo puno, puno bolje, ako je suditi po dokumentu »Ministarstva pravosuđa RSK« od 10. ožujka 1994. »broj: 120-69/94-XII-01«, upućenoga »Ministarstvu financija RSK«, u potpisu »ministar Radomir Ku žet«.

U pravosuđu radile 883 osobe

Iz njega možemo rekonstruirati teroristički »pravosudni« sustav RSK, tvorevine utemeljene na etničkom čišćenju nesrba. On je izravno odgovoran za poteškoće koje je imao »sudija Čedomir« u Krnjaku i Ratko Korlat, »javni tužioc« iz Knina. Za etničko čišćenje nad nes rbima u RSK istodobno nitko nije odgovarao.

U pravosuđu je djelovalo petnaest »opštinskih« sudova: Glina (14 zaposlenih), Benkovac (17), Knin (26), Korenica (16), Donji Lapac (12), Gračac (14), Obrovac (8), Dvor (11), Vrginmost (12), Petrinja (15), Okučani (9), Vojnić (6), Kostajnica (13), Vukovar (29) i Beli Manastir (34) - ukupno 476 zaposlenih. Svaki je sud imao svoj žiro-račun. Postojala su i tri »okružna« suda: Knin (21 zaposlenik), Glina (25), Beli Manastir (30) - ukupno 76 zaposlenika.

TotalitarizmiHrvatska, u aktualnoj raspravi o totalitarizmima - ako hoće biti vjerodostojna i uvažavati povijesne činjenice - ne bi pogriješila da izrijekom navede kako se uz nacizam, fašizam i komunizam zabranjuje veličati i velikosrpski totalitarizam i njegove ideologe od Garašanina do danas.Djelovalo je i sedam »opštinskih javnih tužilaštva«: Knin (3 zaposlena), Ko- renica (3), Benkovac (2), Okučani (3), Vukovar (5), Beli Manastir (4) i Glina (5) - ukupno 25 zaposlenih. Postojala su i tri »okružna javna tužilaštva«: Knin (7 zaposlenika), Glina (4) i Beli Manastir (10) - ukupno 21 zaposlenik.

»Republičko javno tužilaštvo« bilo je smješteno u Vukovaru i imalo je četiri (4) zaposlena. »Vrhovni sud« s osam (8) zaposlenih također se nalazio u Vukovaru. »Opštinski sudovi za prekršaje« bili su smješteni u Glini (3 zaposlena), Obrovcu (2), Slunju (2), Vojniću (2), Vrginmostu (2), Gračacu (2), Dvoru (3), Donjem Lapcu (2), Korenici (4), Petrinji (3), Vukovaru (11), Krnjaku (2), Plaškom (2), Kninu (11), Belom Manastiru (7), Okučanima (2), Kostajnici (2) i u Benkovcu (3) - ukupno 55 zaposlenih.

»Republički sud za prekršaje« bio je u Kninu s četiri (4) zaposlena. »Okružni zatvori i KP domovi« nalazili su se u: Glina (68), Beli Manastir (46), Knin (40) i Stara Gradiška (24) - ukupno 198 zaposlenih. »Ministarstvo pravosuđa i upra¬ve«: Knin (9 zaposlenih) i Ilok (7) - ukupno 16 zaposlenih.

Poznat je i popis »radnika Ministarstva pravosuđa, uprave u Kninu za 3. mjesec 1994. god. s pregledom koeficijenata i godinama radnog staža, dostavlja se«. U toj kninskoj upravi radili su: Radomir Kužet (koeficijent 5,10), Radić Simo (4,50), Radovan Štrbac (4,50), Vrletić Goranka (3,75), Babić Anka (2,00), Žegar Milena (2,00), Karanović Nenad Martić Nevena (2,00), Rujak (2,00), Nedjeljko 2,50) i Ljubojević Nikola (bez upisanog koeficijenta).

U pravosuđu terorističke RSK na početku 1994. radile su ukupno osam stotina osamdeset i tri (883) osobe!

Silovanja planirao Beograd

U RSK nije bio kažnjiv verbalni delikt, iskazivanje mržnje na nacionalnoj osnovi niti veličanje velikosrpskog i komunističkog totalitarizma. Nema, stoga, ni jedne presude »krajiškog pravosuđa« zbog javnog izvođenja hitova RSK kao što su: »Pošla majka sina da potraži, pa se javi đeneralu Draži«, »Oj ustaše neka, neka - duboka vas jama čeka«, »Bit će klanja, bit će klanja - bit će silovanja«, »Sastali se, pa govore, šahovnicu da obore« i »Na planini, na Jelici, sastali se svi četnici«.

Hrvatska, u aktualnoj raspravi o totalitarizmima - ako hoće biti vjerodostojna i uvažavati povijesne činjenice - ne bi pogriješila da izrijekom navede kako se uz nacizam, fašizam i komunizam zabranjuje veličati i velikosrpski totalitarizam i njegove ideologe od Garašanina do danas.

Uporište za to može biti i Komisija za ljudska prava Europske unije, u čijem izvješću među ostalim stoji: »Srpska silovanja bosanskih i hrvatskih žena nisu slučajna, nego su planirana od Beograda, kao strateško oružje« (New York Times, 9. siječnja 1993.). Na to je Radovan Karadžić u Der Spiegelu u travnju 1993. hladnokrvno uzvratio: »Ne znam zašto su pobjegli Hrvati i Muslimani, možda su se prestrašili, ali mi nismo nikome prijetili, otišli su spontano«.

Nenad Piskač
Vjesnik

Napomena: Vjesnik je u razdoblju od 14. ožujka 2005. do 24. travnja 2005. objavio podlistak u trideset i pet nastavaka pod egidom „Velikosrpska tvorevina na hrvatskom tlu: „Izvorni dokumenti o djelovanju 'Republike srpske Krajine'" autora Nenada Piskača. Objavljujemo ga u cijelosti bez ikakvih dopuna s uredničkom opremom Vjesnika. (ur.)

Ned, 20-10-2019, 04:04:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.