SPC „Svetosavska politička stranka

Prve vlade RSK bile su dodatno i neprestano sokoljene s različitih strana i od različitih velikosrpskih autoriteta. Jedan od njih je zapovjednik koljačke Pop Dujic cedoDinarske četničke divizije, naturalizirani Amerikanac, vojvoda pop Momčilo Đujić. On je odmah poslije četničkoga maskara u Borovu Selu, kada je 2. svibnja 1991. ubijeno i masakrirano dvanaest hrvatskih redarstvenika, izjavo preko »nezavisnog« beogradskog Radija B-92:

»Ne bojte se Hrvata. To su plašljive životinje, strvinari. Ja sam se sa njima obračunavao u prošlom ratu... Zapamtite, sa Hrvatima ne sme biti nikakvih razgovora - sa njima možemo razgovarati samo kroz puščane cevi. Oni su crna vojska Vatikana, a i sami ne znaju ko su. Granice srpskih zemalja dopiru doklen su naši hramovi, naši domovi, naši grobovi. Bog je s nama, jer ne otimamo ništa tuđe, nego tražimo svoje. Nek se Hrvati ispreče ispred nas, pa da vidimo kom obojci kom opanci.«

S Lukijanovim blagoslovom

Na tu javnu izjavu nije reagirao čak ni Zimmerman, tadašnji američki veleposlanik u Beogradu. A što se dogodilo u Borovu Đuić»Ne bojte se Hrvata. To su plašljive životinje, strvinari. Ja sam se sa njima obračunavao u prošlom ratu... Zapamtite, sa Hrvatima ne sme biti nikakvih razgovora - sa njima možemo razgovarati samo kroz puščane cevi. Oni su crna vojska Vatikana, a i sami ne znaju ko su. Granice srpskih zemalja dopiru doklen su naši hramovi, naši domovi, naši grobovi. Bog je s nama, jer ne otimamo ništa tuđe, nego tražimo svoje. Nek se Hrvati ispreče ispred nas, pa da vidimo kom obojci kom opanci.«Selu svjedoči i tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić: »Svi su masakrirani, odsječene su im glave i na najbestijalniji način su se na njima iživljavali. Teško je znati tko je to učinio. Zna se da su Vojislav Šešelj, Milan Paro-ški i ministar za Srbe izvan Srbije bili u Jagodnjaku i držali ratnohuškačke gov¬re.«

Danas nije teško saznati tko je to učinio, ako i za Srbe u Hrvatskoj vrijedi politika "individualizacije krivnje". Pravednica među narodima, povjesničarka Ljubica Štefan (Prilep, 1921. - Zagreb, 2002.), zabilježila je i velikosrpske poticajne injekcije Svetog arhijerejskog sinoda SPC (»Istinom i činjenicama za Hrvatsku, Nedopustiva lakoća hrvatskog opro-sta i zaborava«, HKZ - Hrvatsko slovo, Zagreb, 1999.). Episkop Lukijan, kako piše u novosadskom listu Stav (9. kolovoza 1991.), održao je zajednički sastanak s Vojislavom Šešeljem baš u Borovu Selu. Lukijan je tada kazao: »Moramo da se što pre oslobodi Vukovar, zato što treba da nam bude administrativni, kulturni i duhovni centar.« Šešelj je dodao: »I Osijek i Beli Manastir.«

Osim toga, nakon protjerivanja Hrvata iz Dalja (vidi Vjesnik 1. kolovoz 1991.), kojom prilikom je život izgubilo trideset i osam hrvatskih masakriranih branitelja, Lukijan je, već prije od patrijarha Pavla određen za episkopa eparhije sa sjedištem u Dalju, blagoslovio temelje nove pravoslavne crkve u Dalju. Nikada Dalj u povijesti nije bio središte eparhije, niti je u njemu bila pravoslavna crkva. Ljubica Štefan, odličan poznavatelj velikosrpske politike i svetosavske ideologije, zaključuje: »SPC je s pravom nazvana 'duhovna JNA', jer ona je - a to se vidi i danas - ne kršćanska crkva, nego svetosavska politička stranka« (1999.).

Učvrstiti i ojačati srpsku državu u Hrvatskoj

To su, dakle, motivi i uzori koji su pokretali velikosrpski terorizam Srba iz Hrvatske, pa slijedom toga i vlada RSK, pod čijim su vladanjem počinjeni zločini, masakri i zvjerstva usporedivi jedino s četničkim zvjerstvima tijekom Drugoga svjetskoga rata. Zečevićeva vlada, kao i prethodne, vladale su ne dovodeći u pitanje »istorijska prava«, prešučujući zločine počinjene u ime tih prava i nastojeći učvrstiti i ojačati srpsku državu u Hrvatskoj. Zločine nisu sprječavale, nego poticale, dakle odgovorne su prema svim osnovama, uključujući onu »zapovjednu«.

Potkraj ožujka 1993. vladu RSK preuzima Đorđe Bjegović. Sastav njegove vlade i dalje je velikosrpski: Branko Lubovac, potpredsjednik, Stojan Španović, potpredsjednik, Savo Štrbac, sekretar, Nebojša Arbutina, ekonomski odnosi, industrija i razvoj, dr. Dragica Rakić, »rad i boračko invalidske zaštite«, Miomir Crnogorac, saobraćaj i veze, Mitar Brnović, poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo, Slobodan Jarčević, vanjski poslovi, Milivoj Krička, energetika i rudarstvo, dr. Spiro Kostić, zdravstvo, Milan Knežević, prosvjeta, Radomir Kužet, pravosuđe i uprava, Đorđe Lazić, trgovina i turizam, Milan Martić, unutarnji poslovi, Vojin Peurača, financije, Milena Tanjga, informiranje, Dušan Rakić, »narodna odbrana«, Ljubiša Budić, građevinarstvo i urbanizam.

»Transformacija svojine«

Nakon početnih teritorijalnih osvajanja, na dnevni red, kako to pokazuje »Zapisnik od 13. 05. 1993. godine sa 46. redovne sednice Vlade Republike Srpske Krajine, održane u Kninu sa početkom u 16,00 časova. Spisak prisutnih na sednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni deo", dolaze pitanja vlasništva i preživljavanja. Raspravljalo se o »transformaciji svojine« (pretvorbi vlasništva, op.a.):

VlasništvoNakon početnih teritorijalnih osvajanja, na dnevni red, kako to pokazuje »Zapisnik od 13. 05. 1993. godine sa 46. redovne sednice Vlade Republike Srpske Krajine, održane u Kninu sa početkom u 16,00 časova. Spisak prisutnih na sednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni deo", dolaze pitanja vlasništva i preživljavanja. Raspravljalo se o »transformaciji svojine« (pretvorbi vlasništva, op.a.).»Ministar Arbutina iznosi u dužoj elaboraciji stavove ministarstva za industrijski razvoj o projektu transformacije vlasništva. U načelu je mišljenja da u uslovima ratnog stanja transformaciju nebi trebalo provoditi. Iznosi ograničenja, kao što su veliki rizik za kapital, nejasan položaj RSK, prenizak bonitet subjekata, transformacije, nepostojanje tržišta roba i radne snage i drugo. Nema tržišta kapitala kao osnovnog preduslova transformacije. Transformaciju bi trebala provoditi Agencija. No, ona se pokazala kao mesto malverzacija. Načelno, transformacija bi mogla da krene oko polovine 1995. godine. Ukazuje i na problem štampanja deonica i troškova oko toga". Uglavnom, dakle, »luk i voda«.

I drugi su pokušavali nešto suvislo kazati, ali jedino je jasno kako je »ministrima« bilo neobično važno »transformisati« »stambeni fond«. Tako: »Ministar Krička smatra da nije bitan sada niti rok, a niti da metodologija ide iza Zakona, već je važno da transformacija ide puno brže. Nisu toliko važni niti troškovi. Podpredsednik Lubovac smatra da mi sada u transformaciji nemamo nikakvog iskustva. Po njemu treba odmah ići u izmene strukture vlasništva u stambenim odnosima. Smatra da je prestruktuiranje onda kada se povećava kapital, a ne vlasnička struktura. Sada nemamo niti tržište kapitala, robe, a niti radne snage. neke stvari bi ipak trebalo pripremiti za transformaciju, kao što je to npr. stambeni fond. Tu se moramo približiti Europi.«

»Ministar Arbutina. Napominje da je stambeni problem izdvojen i rešit će se brže.« Lubovac: »Treba voditi računa i o deobenom bilancu sa Hrvatskom.« Kakva rasprava, takav i Zaključak, treba, naime predložiti »dinamiku aktivnosti na provođenju programa transformacije svojine u RSK«.

»Da se sve fakturiše Arkanu«

Zanimljiva je i rasprava o »računu 'teškom' 33.000 DM koji su napravili Arkanovi dobrovoljci u Benkovcu u hotelu 'Kamen'. Radi se o šteti pričinjenoj na inventaru, pansionu i plačama radnika.« U originalu: »Mile Martić govori opširnije o dobrovoljačkoj gardi i ističe da su u RSK svi dobrovoljci prihvaćeni pod jednakim uslovima. Ražnjatović se uselio u taj hotel nasilno, pri tome nije obavestio Vladu, nije koristio hranu Vlade, već hranu izbeglica. Izbacio je čak i izbeglice iz toga hotela, iako mu se davao i drugi smeštaj. Predlaže da se taj trošak neplati, već da se sve fakturiše Arkanu, jer je on u principu sve i radio na svoju ruku.« »Ministar Lazić ističe potrebu opreza, jer bi se u tome slučaju mogli pojaviti i drugi sa sličnim zahtevima.«

Problem je gurnut pod tepih komunističkim Zaključkom: formirati komisiju, koju će »imenovati sekretar Vlade«, dakle, Savo Štrbac. On je danas na relaciji Beograd - Banja Luka i bavi se pitanjem »transformisanja« demokratske Hrvatske u zločinačku. Sve uništene objekte uslijed velikosrpske agresije i unutarnjeg terorizma sanira hrvatski proračun. Nijednog pak četnika ili velikosrpskog terorista Štrbac danas niti istražuje, niti optužuje. Kao velikosrbinu bitan mu je hrvatski teritorij, a ne planirani i neplanirani „troškovi".

Nenad Piskač
Vjesnik

Napomena: Vjesnik je u razdoblju od 14. ožujka 2005. do 24. travnja 2005. objavio podlistak u trideset i pet nastavaka pod egidom „Velikosrpska tvorevina na hrvatskom tlu: „Izvorni dokumenti o djelovanju 'Republike srpske Krajine'" autora Nenada Piskača. Objavljujemo ga u cijelosti bez ikakvih dopuna s uredničkom opremom Vjesnika. (ur.)

Uto, 20-08-2019, 10:41:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.