Od postanka »republike srpske krajine« pa do nekoliko tjedana prije njezina neslavna svršetka, kroz dokumente te velikosrpske tvorevine razvidna je njezina osnovna svrha i smisao. Ona se sastoji u ujedinjenju okupiranih hrvatskih krajeva s okupiranim bosanskohercegovačkim krajevima u jednu, jedinu i jedinstvenu velikosrpsku tvorevinu koja se, pak, treba pripojiti Beogradu. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Tzv. RSKTekst proglašenja srpske autonomije može ući u zbirku velikosrpskih tekstova, koju bi svakako, uz već postojeće, trebalo prirediti za tisak i objaviti. Mjesto radnje opet je Srb, a glavni lik glasovito velikosrpsko izvršno tijelo - »srpsko nacionalno vijeće«. Ono jednostavno proglašava »srpsku autonomiju na etničkim i istorijskim teritorijama na kojima ovaj narod živi, i koji se nalaze unutar sadašnjih granica Republike Hrvatske kao federalne jedinice SFRJ«. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Srpska pobunaHrvatska se morala suočiti s unutarnjom terorističkom pobunom jer Srbi u Hrvatskoj ne prihvaćaju ništa: ni državne simbole, ni granice, ni Ustav, ni povijesne činjenice niti politički realitet. Hrvatska se morala suočiti i s tzv. puzajućom okupacijom koju su združenim snagama provodili velikosrbi i JNA. Izvor »puzajuće okupacije« je Garašaninova teza o otimanju tuđeg teritorija taktikom »kamen po kamen«. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

U Kosovu kod Knina, pokraj pravoslavne crkve Lazarica, Srbi dana 9. srpnja 1989. organiziraju mini Gazimestan, također u povodu 600. obljetnice Kosovske bitke, na kojemu sudjeluje oko pedeset tisuća Srba, tada još većinom iz Srbije. Glavne poruke: »Slobo, slobodo«, »Ovo je Srbija«, »I Knin ima Kosovo«, »Ne damo te zemljo Obilića, ne damo te bez krvoprolića«, dovoljno govore same za sebe. Na tom se skupu prvi put javno čuje: »Druže Slobo, šalji nam salate - mesa ima, klat ćemo Hrvate!«. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Tek iz perspektive »Načertanija« Ilije Garašanina, četničkoga pokreta Draže Mihailovića i Memoranduma Srpske akademije nauka i umjetnosti te ostalih velikosrpskih izvora, nastalih između 1844. i 1986. možemo shvatiti velikosrpske terorističke paradržavne tvorevine: »Srpsku autonomnu oblast Krajina« i »Republiku Srpsku Krajinu«, velikosrpske terorističke paradržavne tvorevine izrasle na hrvatskom međunarodno priznatom teritoriju. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

CetniciDa bismo došli do suvremenih oblika velikosrpstva, izraženih od 1990. do 1995., odnosno do »Srpske autonomne oblasti Krajina« i »Republike Srpske Krajine«, ne možemo zaobići i razdoblje Drugoga svjetskoga rata, raspada Kraljevine SHS te uspostavu druge, komunističke Jugoslavije. U tom je razdoblju velikosrpska ideja najočiglednija u četničkom pokretu. To je potrebno i zato što su »obnovljeni četnici bili važan čimbenik u ratovima protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine devedesetih godina«. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Ilija Garasanin»Načertanije« (Plan) Ilije Garašanina (1812. - 1874.) i danas je temeljni plan stvaranja »velike Srbije« i najvažniji dokument srpske nacionalne i vanjske politike. Garašaninov »Plan« nastao je i predan Aleksandru Karađorđeviću godine 1844., kad je Srbija bila »turska vazalna kneževina«. On je prvi pisani program velikosrpske politike. Prvi je put u cijelosti objavljen 1906. kao »Program spoljne politike Ilije Garašanina na koncu 1844. godine«. Šezdeset godina čuvan je u tajnosti. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Savo Štrbac jučer je replicirao na naš prilog o majoru Tepiću, člankom koji je objavio u beogradskim novinama „Politika". Kako se i moglo očekivati, Štrbac nastoji konstruirati posve drugačiju sliku o ovome zaluđenom majoru JNA, te ga – nakon navođenja niza laži o Domovinskom ratu u Bjelovaru – proglašava ni manje ni više nego ratnim herojom. Čega se pametan stidi, budala se time ponosi, kaže stara izreka. U prilogu donosimo Štrpčev članak, koji mnogo toga govori o stanju duha u današnjoj Srbiji prema agresiji na Hrvatsku.(dd)

Add a comment        
 

 

danneovisnosti1qb5Kako su nam srca bila puna te večeri 8. listopada 1991.! Nismo imali puno nama sklonih u svijetu, nasuprot nama bila je ogromna vojna sila, nismo imali oružja. No, imali smo srce puno ljubavi za Domovinu, i imali smo dr. Franju Tuđmana koji nas je vodio. I, pobijedili smo!. Danas, dvadeset i dvije godine kasnije imamo državu kojom upravljaju ljudi koji su nasljednici onih koji nisu željeli glasovati za neovisnost Hrvatske. No, Hrvatsku volimo kao što smo ju i tada i uvijek voljeli, a ta je naša ljubav jača od mržnje ili ravnodušnosti onih koji ju ne vole. I opet ćemo pobijediti! Sretan Vam Dan neovisnosti! (djl)

Add a comment        
Uto, 17-09-2019, 17:26:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.