Tzv. KrajinaOd ostalih skupština RSK treba spomenuti onu održanu u Petrinji u lipnju 1993., kad je zatraženo Paspaljevo smjenjivanje. Potom onu koja je verificirala rezultate referenduma o spajanju RSK i RS, održanu isti mjesec. Nakon hrvatske oslobodilačke akcije na području Medačkog džepa, Paspalj, nakon susreta s Miloševićem, izjavljuje da će Srbija braniti RSK u slučaju »hrvatske agresije« na nju. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

RS mapa2Na ovom se mjestu treba podsjetiti na velikosrpskog intelektualca Nikolu Stojanovića. Srpski književni glasnik, časopis srpske elite, ničim izazvan, objavio je u kolovozu 1902. Stojanovićev članak »Srbi i Hrvati«. Članak je u cijelosti odmah pretiskao zagrebački list Srbobran, glasilo Srpske samostalne stranke u Hrvatskoj. Stojanović zastupa tezu o naprednom srpstvu i nazadnom hrvatstvu, pa »ne može biti govora o slogi, jer su načela njihova iz osnova protivna«. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Mapa RSTaktikom »kamen po kamen« pojavila se nova tvorevina »na prostoru bivše Jugoslavije«: dana 1. ožujka 1992. velikosrbi BiH proglasili su odcjepljenje od BiH, usvojili svoj ustav i osnovali vladu. Od tada se velikosrpski Knin pokušava svim silama spojiti s Palama, a velikosrbi u Banovini i istočnoj Slavoniji taktiziraju između Beograda, Knina i Pala. Skupštine RSK zasjedale su u okolnostima »zaštićene zone« i blizine bratske RS. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Mile Paspalj, šef skupštine RSK, u Beogradu 9. veljače na krnjem Predsjedništvu Jugoslavije izjavljuje da mirovne snage trebaju doći na »granice« RSK i Hrvatske. Na dan održavanja velikosrpske skupštine, predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, u britanskom Guardianu rekao je kratko i jasno da se Hrvatska ne će odreći autoriteta nad srpskim enklavama ako ondje budu razmještene UN-ove snage. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Odluke i zapisnici Skupštine RSK pripadaju sadržaju s kojim se hrvatska javnost mora upoznati. Hrvati su vrlo skupo platili oslobađanje svoje države od »nebeske Srbije«, a danas plaćaju i povratak »izbeglih lica«. Često se kod nas čuje da je istina na našoj strani, da je ona najjače hrvatsko oružje. Ako je tako - a jest, istinu treba promicati i osvijetliti, a ne prešućivati. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Politički život terorističke RSK bio je obilježen natjecanjem u velikosrpstvu, pod velikim utjecajem Beograda, posebice Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja. Od početka se pokušavalo, prilično neuspješno, dokazati demokratski legalitet političkog života, koji je u stvarnosti bio obilježen terorističkom logikom i militantnom retorikom »govora mržnje«. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Nebeska Srbija»Nebeska Srbija« u velikosrpskom, svakako ne i teološkom pogledu počela je rasti na početku devedesetih, da bi u Hrvatskoj sredinom devedesetih počela mitove pretvarati čak i u prostorni plan. Jedan od izravnih oblika »nebeske Srbije« nalazi se i u dokumentu terorističkog plana ministarstva za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo RSK. Riječ je o izvodu »Prostornog plana RSK 1996. - 2015. godine«. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Skupština RSK uspjela je 28. svibnja smijeniti predsjednika vlade Mikelića i poduprijeti »Plan ujedinjenja RS i RSK«. U Bijeljini se već 1. lipnja 1995. sastaju teroristička vodstva RS i RSK te se raspravlja o hitnoj potrebi ujedinjenja. »Bljeskom« prestrašeni velikosrbi u istočnoj Slavoniji, s Goranom Hadžićem na čelu, počinju samostalnu politiku, oslonjenu na Beograd, dok kninsko krilo s Martićem na čelu teži ujedinjenju sa RS i oslanja se na Pale. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
 

 

Pitanje ujedinjenja RSK i RS kulminiralo je u prvoj polovici 1995. Najprije su na početku godine Milan Martić, Borislav Mikelić, Milan Babić, Lazar Macura i Rajko Ležajić odbili plan Z-4. Potom taj stav 8. veljače 1995. prihvaća i Skupština RSK. Istodobno se u RSK pojačava mitomanija, pa tako u veljači u Kninu formiraju »Društvo za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije 1912. - 1918.; za predsjednika je postavljen nezaobilazni Mile Dakić, a za potpredsjednike profesori Milojko Budimir i Svemir Popović«. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment        
Sri, 18-09-2019, 16:25:30

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.