Posjet otočiću «Daksa» pokraj Dubrovnika 2009.

 

Udruga Hrvatska domovinska vojska 1941.-1945. podružnica iz Splita je 21.10., u duhu svog djelovanja, organizirala posjet još jednom mjestu pogubljenja civilnih žrtava od partizanske ruke na Daksi.

I ovaj posjet smatram ne samo iskazivanjem pijeteta ubijenima već i hodočašćem, a i uživanjem u ljepoti krajolika naše Južne Hrvatske.

Kod Stona smo se zaustavili na mjestu pogibije dvaju mladih branitelja na kojem su postavljene dvije natpisne ploče. Na tom mjestu je u spašavanju svog suborca Ivice Vuco poginuo već jednom ranije ranjeni Goran Kliškić. Za obojicu nije bilo spasa. Zapalili smo svijeće i pomolili se s mislima na tadašnju veliku bol njihovih roditelja.

Veliki broj građana uopće ne zna gdje je Daksa i što se je na njoj događalo. Za vrijeme komunizma se je o tim događajima samo šaptalo. Nakon osamostaljenja se zbog ratnih zbivanja i zbog stalnog pokušaja većine naših političara pa i predsjednika države prikazivanjem svih komunističkih zločina kao opravdanim i nevažnim malo o tome upoznavalo javnost.

DaksaUdruga «Daksa 1944/45» koja se bavi istraživanjem zločina počinjenih na otoku Daksi pred kraj drugog svjetskog rata, podnijela je 21.studenog 2007. kaznenu prijavu protiv više nepoznatih počinitelja za zločine počinjene 25.,26. i 27. listopada 1944. Predsjednik Udruge gospodin Mato Račević je tom prijavom postigao početak postupka ekshumacije kako bi se utvrdio točan broj stradalih i identificirale žrtve. Do sada je ekshumirano 48 žrtava. Istraživanja grobnih jama na raznim mjestima na otoku se nastavljaju i procjenjuje se da bi ukupan broj žrtava mogao biti i 150. Ove godine se je obilježavala 65. obljetnica stradavanja dubrovačkih civila. U Dubrovniku se je održavala Biskupska konferencija i tako su na Daksi kod Spomen obilježja odali počast uz molitvu žrtvama pogubljenim u listopadu 1944. kardinal Bozanić sa svim hrvatskim nadbiskupima, biskupima i biskupom Komaricom. Među žrtvama su bila i 4 katolička svećenika, 2 franjevca i 1 isusovac. Jedan od njih je bio pater Petar Perica koji je sigurno ubijen zbog njegovih pjesama, dragim svim hrvatskim katolicima, «Zdravo djevo, kraljice Hrvata» i «Do nebesa nek se ori». Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup msgr. Marin Srakić je tom prilikom naveo riječi pok. Pape Ivana Pavla II. koji je rekao da je potrebno sva saznanja o ratnim i poslijeratnim žrtvama evidentirati, prikupljati i pokoljenjima ostaviti kao dio povijesti dvadesetog stoljeća u kojem su vladale tri pošasti komunizam, fašizam i nacizam.

Premda već imamo nekoliko knjiga s izvornim dokumentima o zločinima njima se razna škrabala povijesnih udžbenika ne služe. Jedna od njih je i knjiga autora Joška Radice koju je izdala 2003. Matica hrvatska Dubrovnik s naslovom «Sve naše Dakse» - Hrvatski jug u vrtlogu Drugog svjetskog rata i jugokomunističke strahovlade – Doprinosi istini.

Naše hodočašće završili smo Svečanom misom u Dubrovačkoj katedrali u 18 sati.

Vojni sud Komande južno dalmatinskog područja je u Dubrovniku 25. listopada 1994. u ime naroda Jugoslavije osudio 36 dubrovačkih civila na smrtnu kaznu – streljanjem i konfiskaciju njihove osobne imovine u korist Narodno-oslobodilačke vojske i Partizanskih Odreda Jugoslavije. Nema mjesta upotrebi pravnog lijeka te da se izvršenju odmah pristupi. Toliko im se je žurilo s pogubljenjima da su «policijskog agenta» Petra Pericu naveli kao pater Perica Petrov, točno ime nije im bilo važno.

Tu farsu i montirane razloge bi možda predsjednik Mesić kao iskusni pravnik i političar razumio i opravdao, pa tako i krađu sveukupne imovine streljanih.

Uz sva ta saznanja se i danas korisnici na takav način konfisciranih nekretnina bore za ne vraćanje nekretnina tadašnjim vlasnicima ili njihovim nasljednicima prvog reda.

Ovog puta je na Daksi bio i gradonačelnik Zagreba g. Bandić i zapalio svijeću za žrtve. Bilo bi dirljivo da nije jednom rekao da on u svom gradu nije postavio ploču s natpisom Trg maršala Tita pa da ju ne će ni skidati. Žrtve žali a nalogodavca ne osporava. Dobra osobina eventualnog predsjedničkog kandidata.

Zahvaljujući zalaganju predsjednika Mate Račevića i ostalih članova Udruge Daksa 1944/1995 uz potporu i razumijevanje dubrovačkih i republičkih vlasti otok Daksa možda postane trajno prebivalište svih ekshumiranih i identificiranih žrtava s obnovljenom crkvom i samostanom s mogućnošću održavanja raznih seminara o uzrocima, posljedicama i oprostu raznih zločina nastalih prije svega iz mržnje i negiranja nauka kršćanstva ili drugih vjera.

Otok Daksu su u 13. stoljeću nastanili franjevci. Bavili su se duhovnošću, maslinarstvom, vinogradarstvom i ostalim djelatnostima. Otok je u 19.stoljeću preuzela Austro-Ugarska, a sada je u vlasništvu mnogih vlasnika.

Uz sve vlasničke poteškoće nadajmo se dobrom rješenju.

Mira Ivanišević

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 "Ubit ih se mora"Prof. Lukšić 2009-10-24 16:43
Dana 27.10.1944. u Dubrovniku je bila javno izvješena tzv. presuda nepostojećeg Vojnog suda komande južno-dalmatins koga područja, u kojoj se navode imena 36 ljudi koji se osuđuju na smrtnu kaznu strijeljanjem i konfiskaciju imovine.Presuda im je bila izrečena nakon što su već bili strijeljani To potvrđuje i vlastoručno pisano izvješće Ante Jurjevića Baje od 25.10.1944. koji je u to vrijeme bio organizacijski sekretar Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju. To je izvješće on uputio svojoj komandi u Splitu. Citiram dio toga pisma ne ispravljajući jezične i pravopisne grješke."Što se tiče narodnih neprijatelja do sada ih je otpremljeno što ovamo što onamo oko 60 među njima i 8 popova odnosno fratara pored svega toga mnogi se kriju i nemože ih se otkrit a sad će biti i teže obzirom na saveznike koji će ih štitit.....Mi smo nakon streljanja objavili plakatom ali dosad ne sve samo tek (...nečitka riječ..)izlazi jedan dio u javnost a potpisali smo sud komande područja jer drugoga nismo imali.O ovome svemu dajte vaše mišljenje.Bilo kako bilo ubit ih se mora........... .Primite pozdrav - Baja"
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • 53 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal