Teorije zavjere su kroz povijest identične, ponavljaju se. Ali to je ujedno i njihova slabost. Ne možemo, naime, biti stručnjaci u svemu, da znamo je li ono što čitamo istina ili ne, kao što ni moja malenkost ne može jamčiti da svaki moj znanstveni ili publicistički tekst uvijek pije vodu: ne možemo svi biti virolozi, fizičari, genetičari ili inženjeri prometa da bismo s takvom sigurnošću tvrdili da je, primjerice,…

Na svečanosti u dvorani „Don Petar Šimić“ crkve Sveta Mati Slobode 13. siječnja 2022. godine Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91) dodijelila je Veliku zlatnu plaketu Damiru Borovčaku. (hkv)

U Hrvatskoj je zaživio Bragadino, lik šarlatana spisateljice Grete de Francesco iz romana «Moć šarlatana» koji je prvi put objavljen 1937. godine. Venecijanski patricij donosi proroštvo nekog Poljaka da će Mletačka Republika povratiti svoju moć, ako nađe čovjeka koji će biti kadar proizvoditi zlato. A to je mogao samo pridošli šarlatan Bragadino. De Francesco je uspjela majstorska analiza proturječnog odnosa koji…

Obje strane vage koja se zove Svrha od života izravnale su se u vremenu i vječnosti, i obje ljubavi. Ljubav koju je teta Kata crpila za svoju djevojčicu u djetinjstvu i životu izravnala se s Ivankinom ljubavi kojom je okrunila majku, sve do zadnjega udisaja, gledajući kako kopni one posljednje noći. (N. Nekić)

Na konferenciji za medije održanoj 10. siječnja u Matici hrvatskoj, uz predstavljanje nove uprave, iznijeti su planovi za slavljeničku godinu – 180 godina od osnutka, dosadašnje ostvarene aktivnosti, ali i novosti koje bi pridonijele boljemu djelovanju Matice hrvatske. (MH)

Skoro obilježavanje 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske bila je tema HKR-ovih Argumenata u srijedu, 12. siječnja. Gosti emisije bili su novinarka Višnja Starešina, bivši ministar zdravstva prof. dr. Andrija Hebrang i povjesničar dr. sc. Domagoj Knežević. Emisiju je uredio i vodio Davor Dijanović. (hkv)

Mi današnji ljudi smo prvi u povijesti čovječanstva koji stoje pred realnom prijetnjom apokaliptičkih zbivanja. To stanje je zadnji poziv na savjest čovjeka našeg vremena da duhovno-religioznom razumu ljudskog bića otvori vrata za javnu raspravu o bitnim pitanjima života i svijeta. To su pitanja klasične filozofije, to su pitanja kršćanske vjere. (J. Sabol)

Postoji li uopće istina? Hrvatska istina? Postoji li uopće Hrvatska? A, Hrvati, ona stvarna većina u ovom narodu, gromoglasno šutimo. Za to vrijeme Zemlja Hrvata, i fizički drhti i tiho jeca. U ove maglovite, hladne zimske noći, kao da se čuje tiha jeka s Mirogojskih poljana: „Imamo Hrvatsku!“. Negdje na obzoru, mala, svjetlucava zvijezda Danica treperavim sjajem pokušava osvijetliti „d(r)ugu mračnu noć“, koja već…

Krajem prosinca 2021. godine objavljeno je drugo popravljeno i dopunjeno izdanje Hrvatsko-ruskoga rječnika iz 2013. godine, a koji ima više od 35 000 natuknica, podnatuknica i frazema. Upravo to je bio povod da napravimo kratki intervju s ruskim kroatistom armenskoga podrijetla. (Z. Vukić)

Radeći na autobiografskoj knjizi „Preživjeti pandemiju…“ upoznao sam srpskoga dječaka-pjevača koji je vrlo dojmljivo otpjevao Cohenovu „Aleluju“. Poslušao sam i ostale njegove snimke, među kojima se nalazi i pjesma „Pukni zoro“ koja se našla u središtu pozornosti tijekom forsirane proslave Dana Republike Srpske, 9. siječnja 2022. godine. (Đ. Vidmarović)

Ne naučiti ništa iz svoje političke mladosti ili od svoga naraštaja, u najmanjem je težak fulanac ako ne i specifična karakteristika osobnosti, ovdje s elementima ispovjedi: pao je vozački ispit na radnim akcijama, dva je puta polagao kino tečaj na radnim akcijama, kasnije je još dva puta polagao vozački i tek ga treći put položio... Neprocjenjivo. (J. Novak)

Bosanskohercegovački izborni čvor relativno je lako razriješiti ako se to zaista želi. Ali tu ne pomažu trikovi bilo čiji, a ponajmanje američki elektorski ustavni model. Ključ toga rješenja jest bošnjačka (i uhljebljena bivša jugo) „elita” koja se kune u „građanstvo”, „toleranciju” i „suživot”, a u stvarnosti se bori za unitarističku BiH. (A. Čuvalo)

Unatoč činjenici da sve spoznajne informacije upućuju na to da se radi o kaznenom djelu zlouporabe povlaštenih informacija, iluzorno je očekivati profesionalno i stručno postupanje Državnog odvjetništva. Vjerojatno će se prikloniti „suludom“ obrazloženju iz HNB-e koji brani svoje šefove tezom da je po Zakonu o HNB-u njihovim šefovima dozvoljeno trgovanje obveznicama banaka, ali ne i dionicama. (P. Kovačević)

Hrvatska je ionako već nalik na one rasprodaje koje njeguju u Americi, privatne, kućne, kada se obitelji sele onda iznose na dvorište što imaju, a ne žele uzeti sa sobom, prodaju susjedima budzašto. I još se raduju. Evo, susjedi i komšije malo plive, malo mola, malo hotela, malo banaka, nama to više ne treba, malo dobrih nekretnina, puno Strossmayerzemlje, ah, dobro, Sperbanku su Rusi preprodali Srbijancima, no i to…

Od nula obnovljenih kuća na Banovini poraznija je spoznaja da vladajuća ekipa svakom gestom dodatno pokazuje da uopće ne razumije zašto tim nekim ljudima uopće trebaju kuće. I što je uopće sporno u tome što već drugu zimu provode u kontejnerima. (V. Starešina, Lider)

»Pred Hrvatskom se nalazi zahtjevna godina koja osim što ne dolazi čista od dugova iz prethodnih godina, dobiva nove izazove, pogotovo preko istaknutih strateških ciljeva – ulaska u schengenski prostor i u eurozonu. Ostvarenje tih dvaju ciljeva međutim ne treba uzeti zdravo za gotovo, kao da će se u njih jednostavno uskočiti« (B. Stanić, GK)

Dok je međunarodna pozornost bila usmjerena na vojnu napetost između Rusije i Ukrajine, a na istočnim poljskim granicama na migrantsku krizu s redateljskim rukopisom Vladimira Putina – neredi su buknuli u Kazahstanu. (V. Starešina, SD)

Nikita Goriš iz Araličina romana nije zasadio nigdje ništa. Možemo mi o kiviju misliti što hoćemo, ali drvo koji nosi tako ukusne plodove nije kič, ne može biti kič koliko god ga takvim sebi predstavljali oni koji nikada nisu ni rašeljku posadili. Otuda naslov: Nikita ispod ničega. (D. Pešorda, HT)

U povodu izlaska iz tiska knjige „Armenska Katolička Crkva“ autora Artura Bagdsarova i nakladnika Fakulteta hrvatskih studija, objavljujemo njezin uvodnik. (P. M. Radelj, Vjera i djela)

Uoči pregovora s Rusijom o napetosti prema Ukrajini, čula su se nagađanja kako SAD razmišljaju i o smanjenju jedinica na istoku Europe. No to uopće ne dolazi u obzir, čuje se iz Washingtona. (DW)

Opravdana je bojazan da u sadašnjim uvjetima političkih svađa i nesloga ne će biti zaštićeni hrvatski nacionalni interesi. Zato ciljevi političara i naroda moraju biti isti. Ako nisu isti, kriv je djelomice i sam narod koji podupire takve političare. Ostaje nada da će Bog ovih dana svima prosvijetliti pamet. (S. Androić, GK)

Zar je moguće na jednom, ali po život važnom slučaju otkriti opasnost za održivost prava čovjeka i svih upravo nabrojenih sloboda u današnjem svijetu: u EU, u SAD? Zar je moguće na samo jednom pitanju - na slobodi cijepiti se ili ne - zaključiti na opasnost novog totalitarizma, i to još jačeg i zločestijeg nego je bio komunistički? Moguće je i da se to dogodilo. (J. Sabol)