Demografi se hvataju za glavu, govore da bumo izumrli ako tako nastavimo, ali ne poznaju oni Hrvate, kad je najteže onda nas odjednom ima puno, trgnemo se i popunimo prostor toliko da se prelijemo i na morsko dobro. Nismo brojčano velika nacija, ali smo veći duhom i trbuhom za kruhom od tolikih oko nas. Hoćemo li izumrijeti? Ne. Ako se i dogodi, na grobnici će nam pisati: Nije velik tko se velik rodi, al kad padne…

Je li moguće naći odgovor na pitanje kako dovesti u svirsishodan i komplementaran odnos misli, duhovnosti i emocije. Naše živote određuju vjera, razmišljanja i emocije. (Z. Miliša)

Prolazeći kroz publiku nakon završetka koncerta, oznojeni i nasmijani Johnny nonšolantno uzima cigaretu od jedne djevojke, povlači s užitkom dva dima i vraća cigaretu iznenađenoj djevojci. To je ta lakoća o kojoj govorim, a koja je krasila mladog Štulića ili je barem takav dojam ostavljao, ali i duh jednoga vremena, jedne mladosti, kada su svi dionici toga duha i te mladosti, bez obzira na kasnije odabire, osjećali…

Velika zasluga don Ante Bakovića je proglašenje blaženima Drinskih mučenica 2011. godine. U „Hrvatskom martirologiju XX. stoljeća“ pisao je o 664 mučenika Crkve u Hrvata. (M. S. Žakman)

30. obljetnicu međunarodnog priznanja za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentiraju: Zdravko Mršić, Miljenko Stojić i Stipe Kutleša. (hkv)

Koliko se Jugoslavene nastoji sačuvati od krivnje za krvavi raspad Jugoslavije najbolje je pokazao sud u Haagu, koji se nije udostojao podignuti optužnice ni protiv vrha JNA, a nekažnjeno je prošla i „savezna“ administracija. Slučajno ili namjerno? Možemo li se nadati da će hrvatski povjesničari konačno rasvijetliti mračnu ulogu Jugoslavena u prošlom ratu? (D. Pejčinović)

Počeli su nas priznavati. U 14 sati gledali tv prijenos primopredaje akreditiva (Vila Zagorje) prvog njemačkog ambasadora u Hrvatskoj! Nazvao me ing. Igor Krstulović. Njegova rodbina čuva staru hrvatsku trobojnicu iz 1873. Oni su je prvi izvjesili na Manušu, a u njihovoj kući čuvala se i ona Hrvatskog Napretka. (F. Baras)

Pitanje oko Isusa Krista je jedino ozbiljno pitanje čovječanstva i cijele povijesti. Ljudima ne preostaje drugo nego se odlučiti za Isusa Krista ili protiv Isusa Krista. Odlučiti se za Isusa Krista znači odlučiti se za spasenje. Odlučiti se protiv Isusa Krista znači odlučiti se za osobnu propast. Jedno i drugo - spas ili propast - su bitni sadržaj vječnoga života. (J. Sabol)

Ako od Marulićeva epa stvaramo prozu, onda gubimo autorski žanr, stil, ritam, poredak kitica…, tj. njegovo književnojezično stihotvorstvo. Nije to više izvornik, nego neko suvremeno tumačenje klasika hrvatske književnosti. Upravo njegov krasan hrvatski jezik, složena i zahtjevna stihotvorna skica pokazala je svu vještinu i spretnost Marulićeve pjesničke darovitosti. (A. Bagdasarov, Kolo)

Teorije zavjere su kroz povijest identične, ponavljaju se. Ali to je ujedno i njihova slabost. Ne možemo, naime, biti stručnjaci u svemu, da znamo je li ono što čitamo istina ili ne, kao što ni moja malenkost ne može jamčiti da svaki moj znanstveni ili publicistički tekst uvijek pije vodu: ne možemo svi biti virolozi, fizičari, genetičari ili inženjeri prometa da bismo s takvom sigurnošću tvrdili da je, primjerice,…

Na svečanosti u dvorani „Don Petar Šimić“ crkve Sveta Mati Slobode 13. siječnja 2022. godine Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91) dodijelila je Veliku zlatnu plaketu Damiru Borovčaku. (hkv)

U Hrvatskoj je zaživio Bragadino, lik šarlatana spisateljice Grete de Francesco iz romana «Moć šarlatana» koji je prvi put objavljen 1937. godine. Venecijanski patricij donosi proroštvo nekog Poljaka da će Mletačka Republika povratiti svoju moć, ako nađe čovjeka koji će biti kadar proizvoditi zlato. A to je mogao samo pridošli šarlatan Bragadino. De Francesco je uspjela majstorska analiza proturječnog odnosa koji…

Obje strane vage koja se zove Svrha od života izravnale su se u vremenu i vječnosti, i obje ljubavi. Ljubav koju je teta Kata crpila za svoju djevojčicu u djetinjstvu i životu izravnala se s Ivankinom ljubavi kojom je okrunila majku, sve do zadnjega udisaja, gledajući kako kopni one posljednje noći. (N. Nekić)

Na konferenciji za medije održanoj 10. siječnja u Matici hrvatskoj, uz predstavljanje nove uprave, iznijeti su planovi za slavljeničku godinu – 180 godina od osnutka, dosadašnje ostvarene aktivnosti, ali i novosti koje bi pridonijele boljemu djelovanju Matice hrvatske. (MH)

Skoro obilježavanje 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske bila je tema HKR-ovih Argumenata u srijedu, 12. siječnja. Gosti emisije bili su novinarka Višnja Starešina, bivši ministar zdravstva prof. dr. Andrija Hebrang i povjesničar dr. sc. Domagoj Knežević. Emisiju je uredio i vodio Davor Dijanović. (hkv)

Mi današnji ljudi smo prvi u povijesti čovječanstva koji stoje pred realnom prijetnjom apokaliptičkih zbivanja. To stanje je zadnji poziv na savjest čovjeka našeg vremena da duhovno-religioznom razumu ljudskog bića otvori vrata za javnu raspravu o bitnim pitanjima života i svijeta. To su pitanja klasične filozofije, to su pitanja kršćanske vjere. (J. Sabol)

Postoji li uopće istina? Hrvatska istina? Postoji li uopće Hrvatska? A, Hrvati, ona stvarna većina u ovom narodu, gromoglasno šutimo. Za to vrijeme Zemlja Hrvata, i fizički drhti i tiho jeca. U ove maglovite, hladne zimske noći, kao da se čuje tiha jeka s Mirogojskih poljana: „Imamo Hrvatsku!“. Negdje na obzoru, mala, svjetlucava zvijezda Danica treperavim sjajem pokušava osvijetliti „d(r)ugu mračnu noć“, koja već…

Krajem prosinca 2021. godine objavljeno je drugo popravljeno i dopunjeno izdanje Hrvatsko-ruskoga rječnika iz 2013. godine, a koji ima više od 35 000 natuknica, podnatuknica i frazema. Upravo to je bio povod da napravimo kratki intervju s ruskim kroatistom armenskoga podrijetla. (Z. Vukić)

Radeći na autobiografskoj knjizi „Preživjeti pandemiju…“ upoznao sam srpskoga dječaka-pjevača koji je vrlo dojmljivo otpjevao Cohenovu „Aleluju“. Poslušao sam i ostale njegove snimke, među kojima se nalazi i pjesma „Pukni zoro“ koja se našla u središtu pozornosti tijekom forsirane proslave Dana Republike Srpske, 9. siječnja 2022. godine. (Đ. Vidmarović)

Ne naučiti ništa iz svoje političke mladosti ili od svoga naraštaja, u najmanjem je težak fulanac ako ne i specifična karakteristika osobnosti, ovdje s elementima ispovjedi: pao je vozački ispit na radnim akcijama, dva je puta polagao kino tečaj na radnim akcijama, kasnije je još dva puta polagao vozački i tek ga treći put položio... Neprocjenjivo. (J. Novak)

Bosanskohercegovački izborni čvor relativno je lako razriješiti ako se to zaista želi. Ali tu ne pomažu trikovi bilo čiji, a ponajmanje američki elektorski ustavni model. Ključ toga rješenja jest bošnjačka (i uhljebljena bivša jugo) „elita” koja se kune u „građanstvo”, „toleranciju” i „suživot”, a u stvarnosti se bori za unitarističku BiH. (A. Čuvalo)

Unatoč činjenici da sve spoznajne informacije upućuju na to da se radi o kaznenom djelu zlouporabe povlaštenih informacija, iluzorno je očekivati profesionalno i stručno postupanje Državnog odvjetništva. Vjerojatno će se prikloniti „suludom“ obrazloženju iz HNB-e koji brani svoje šefove tezom da je po Zakonu o HNB-u njihovim šefovima dozvoljeno trgovanje obveznicama banaka, ali ne i dionicama. (P. Kovačević)